optimusveterinaria.com

Sigurno su svi u nekom trenutku osjetili tjeskobu, a janije normalno, pogotovo ako ste u nevolji. Međutim oprezno ako javlja se tjeskobapretjerano ili ssuha.Bbiti će da znak je anksioznog poremećaja.

Anksioznost je osjećaj nervoze ili nemira. Obično će to ljudi doživjeti kada se suoče s određenim situacijama, primjerice prije razgovora za posao, prije ispita, kada moraju donijeti važnu odluku ili kada čekaju rezultate liječničkog pregleda.

Anksioznost je prirodna reakcija tijela na stres, što nam zapravo pomaže da budemo oprezniji i budniji. Međutim, anksioznost može postati nezdrava ako se pojavljuje pretjerano, teško je kontrolirati ili ometa svakodnevne aktivnosti. Ovo stanje je poznato kao anksiozni poremećaj.

Uzroci anksioznih poremećaja

Anksiozni poremećaj je ozbiljan psihički poremećaj. Ovo stanje može biti uzrokovano problemom s funkcijom mozga koji regulira strah i emocije.

Postoji nekoliko čimbenika koji mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja kod osobe, a to su:

• Negativna iskustva koja uzrokuju stres ili psihičku traumu.
• Potomci.
• Poremećaji osobnosti.
• Veliki životni problemi, na primjer kriza četvrtine života.
• Nuspojave određenih lijekova ili tvari, uključujući kofein i lijekove.
• Određene bolesti, kao što su poremećaji srčanog ritma i bolesti štitnjače.

Prepoznajte simptome i kako ih prevladati

Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja, a to su panični poremećaj, socijalni anksiozni poremećaj i generalizirani ili generalizirani anksiozni poremećaj (GAD). Simptomi i liječenje anksioznih poremećaja također se razlikuju, ovisno o vrsti.

1. Panični poremećaj

Osobe s paničnim poremećajem doživjet će napade panike ili pretjeranu tjeskobu iznenada i više puta, bez ikakvog razloga. Učestalost i ozbiljnost također variraju. Sljedeći su neki od simptoma koji se mogu pojaviti tijekom paničnog poremećaja:

• Znojenje
• Lupanje srca (palpitacije)
• Osjećaj gušenja ili stezanja u prsima
• Bol u prsima
• Osjećajte se kao da imate srčani udar
• Uplašen
• Klimav
• Osjećaj bespomoćnosti

Osoba s ovim stanjem osjeća se kao da će biti napadnuta bilo kada i bilo gdje. Panični poremećaji obično traju manje od 10 minuta, ali neki mogu trajati i do sat vremena ili više.

Ako tijekom napada panike osjetite simptome kao što su lupanje srca ili bol u prsima, savjetujemo vam da sjednete i zatvorite oči. Zatim duboko udahnite kroz nos, a izdahnite na usta. Ponovite nekoliko puta dok se ne smirite.

Ako to ne uspije, odmah se obratite liječniku ili psihologu. Liječenje koje liječnici daju za liječenje paničnog poremećaja može biti u obliku lijekova za ublažavanje anksioznosti i psihoterapije, kao što je kognitivna bihejvioralna terapija.

2. Socijalni anksiozni poremećaj

Socijalni anksiozni poremećaj ili socijalna fobija je osjećaj ekstremne anksioznosti ili straha od društvenih situacija ili interakcija s drugim ljudima, bilo prije, poslije ili dok su u tim situacijama.

Osobe sa socijalnim anksioznim poremećajem bojat će se reći ili učiniti stvari pred drugim ljudima ili na javnim mjestima, jer misle da će ih to posramiti.

Neki od simptoma socijalnog anksioznog poremećaja su:

• Strah ili nevoljkost da komuniciraju i pozdravljaju druge, posebno strance.
• Imati nisku razinu samopouzdanja.
• Izbjegavajte kontakt očima s drugim ljudima.
• Strah da vas drugi kritiziraju ili osude.
• Sram ili strah od izlaska van ili na javna mjesta.

Socijalni anksiozni poremećaj razlikuje se od obične sramežljivosti. Sramežljivi ljudi općenito su još uvijek u stanju komunicirati u društvu ili komunicirati i obavljati svoje svakodnevne aktivnosti, iako se mogu osjećati neugodno ako se moraju pozdraviti ili upoznati s drugim ljudima.

Ako se sramežljivost ili strah od interakcije s drugim ljudima osjeća vrlo ekstremno, što uzrokuje poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i druženju, tada je ovom stanju potrebna medicinska pomoć psihijatra ili psihologa.

Liječenje socijalnog anksioznog poremećaja može uključivati ​​uzimanje lijekova za ublažavanje anksioznosti i antidepresiva, kao i kognitivno bihevioralno liječenje kao dio psihoterapije.

3. Anksiozni poremećaji Općenito (generalizirani anksiozni poremećaj/GAD)

Ova vrsta anksioznog poremećaja uzrokuje da oboljeli osjećaju pretjeranu anksioznost koja traje dugo, obično do više od 6 mjeseci. Ljudi s GAD-om bit će jako zabrinuti i razmišljati o mnogim stvarima (pretjerano razmišljanje). Stvari o kojima treba razmišljati mogu varirati, kao što su financije, zdravlje, hipohondrija ili posao.

Osoba koja pati od generaliziranog anksioznog poremećaja obično se ne može usredotočiti ni na što, ima problema s koncentracijom i ne može se osjećati opušteno. U nekim slučajevima ta anksioznost može biti toliko jaka da uzrokuje depresiju.

Sljedeći su neki od simptoma koje osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem mogu iskusiti:

• Trema i hladan znoj
• Napeti mišići
• Vrtoglavica i glavobolja
• Lako se naljutiti
• Nesanica
• Lupanje u prsa
• Često se osjećate umorno
• Teško disati
• Osjećaj želje za čestim mokrenjem
• Nema apetita

Ponekad ljudi s anksioznim poremećajima mogu sakriti svoje osjećaje i simptome i izgledati dobro. Ovo stanje se zove sindrom patke.

Liječenje generaliziranog anksioznog poremećaja može se provoditi na dva načina, i to kroz psihoterapiju i davanje psihotropnih lijekova ili sedativa.

Ako se ostave bez odgovarajućeg liječenja, anksiozni poremećaji mogu imati negativan utjecaj i smanjiti kvalitetu života oboljelih. Stoga, ako osjetite pretjeranu tjeskobu koja ometa svakodnevne aktivnosti, odmah se obratite liječniku.