optimusveterinaria.com

Stres je reakcija tijela koja se javlja kada se osoba suoči s prijetnjom, pritiskom ili promjenom. Stres se također može pojaviti zbog situacija ili misli zbog kojih se osoba osjeća beznadno, nervozno, ljutito ili uzbuđeno.

Ova situacija će pokrenuti reakciju tijela, i fizički i psihički. Odgovor tijela na stres može uključivati ​​ubrzano disanje i rad srca, ukočenost mišića i povišen krvni tlak.

Stres često izazivaju unutarnji stresovi, kao što su problemi u obitelji, društveni odnosi, slomljeno srce, neuzvraćena ljubav ili financijski problemi. Osim toga, stres može biti potaknut radnim pritiskom, prestankom radnog odnosa (PHK) ili bolešću. Imati člana obitelji koji je lako pod stresom učinit će tu osobu sklonijom stresu.

Svi, pa i djeca, doživjeli su stres. Ovo stanje ne donosi uvijek loše posljedice i općenito je samo privremeno. Stres će prestati kada prođu uvjeti koji uzrokuju stres ili frustraciju.

Dugotrajni stres može narušiti fizičko zdravlje i oslabiti imunološki sustav. Osim toga, stres može uzrokovati i poremećaje u probavnom i reproduktivnom sustavu. Osobe koje doživljavaju dugotrajni stres obično će doživjeti i poremećaje spavanja.

Simptomi stresa

Simptomi koji se pojavljuju kada osoba doživi stres mogu varirati, ovisno o uzroku i načinu na koji na njega reagirati. Simptomi ili znakovi stresa mogu se podijeliti na:

• emocionalni simptomi, npr. razdražljivost, frustracija, promjene raspoloženja ili neraspoložen, teško smiriti um, nisko samopoštovanje i osjećati se usamljeno, beskorisno, zbunjeno i izvan kontrole, djelovati zbunjeno, izbjegavati druge ljude i depresiju.
• fizički simptomi, kao što su slabost, vrtoglavica, migrene, tenzijske glavobolje, probavne smetnje (mučnina, proljev ili poteškoće pri defekaciji), bolovi u mišićima, lupanje srca, česte prehlade i kašalj, poremećaji spavanja, smanjena seksualna želja, drhtanje tijela, zujanje u ušima, hladnoća suučesnika i znojenje, ili suha usta i otežano gutanje. Stres kod žena također može uzrokovati tegobe ili poremećaje menstrualnog ciklusa.
• kognitivni simptomi, na primjer, često zaboravljaju, imaju poteškoća s obraćanjem pažnje, budu pesimistični, imaju negativan stav i donose loše odluke.
• simptomi ponašanja, na primjer ne žele jesti ili se prejedati, izbjegavati odgovornost i pokazati nervozne stavove kao što su grickanje noktiju ili hodanje naprijed-natrag, pušenje i prekomjerno konzumiranje alkohola.

Uzroci stresa

Kada se osoba suoči sa uvjetima koji izazivaju stres, tijelo će reagirati prirodno, naime oslobađanjem hormona zvanih kortizol i adrenalin. Ova reakcija je zapravo dobra za pomoć nekome da se suoči s opasnom ili prijetećom situacijom, kako bi se mogao izvući iz situacije.

Postoje razne situacije ili događaji koji mogu izazvati stres, uključujući:

• Nemate posao
• Opterećenje na poslu
• Imat će razgovor za posao
• Nikada nemojte zatrudnjeti ako ste dovoljno dugo u braku
• Zabrinut da se ne može brinuti o djeci
• Svađa s partnerom
• Loš odnos sa šefom
• Postanite žrtva uznemiravanja
• Vjenčat će se ili razvesti
• Izbačen iz kuće
• Prođite kroz sudski postupak
• Bole od ozbiljne ili neizlječive bolesti.

Stres je teško izbjeći. Dakle, najvažnije je kako se nositi sa stresom, jer ako stres traje dugo, može uzrokovati zdravstvene probleme.

Dijagnoza i upravljanje stresom

Ako se osoba ne može dobro nositi sa stresom te se stres produžuje, savjetuje se konzultacija s psihijatrom. Pogotovo kada se stres doživljava u više navrata da izazove fizičke simptome.

Psihijatar će putem savjetovanja otkriti okidač, kako bi se odredilo liječenje. Ako je stres utjecao na rad unutarnjih organa, psihijatar će preporučiti prateće preglede, poput laboratorijskih pretraga ili srčanih zapisa.

Nakon procjene problema, psihičkog i fizičkog stanja pacijenta, psihijatar će odrediti odgovarajuću akciju liječenja. Fokus upravljanja stresom je promijeniti perspektivu oboljelog i odgovor na situacije koje uzrokuju stres.

Metode upravljanja stresom uključuju promjene načina života, tehnike opuštanja i psihoterapiju.

Ove promjene načina života uključuju:

• Vježbajte redovito
• Provedite uravnoteženu prehranu
• Ograničavanje konzumacije kofeina
• Izbjegavanje konzumacije alkohola i droga
• Dovoljno sna
• Obavljanje zabavnih aktivnosti, kao što je gledanje internetskih programa kao što su mukbang videozapisi.

Osim promjena u životnom stilu, napori za upravljanje stresom mogu se postići i tehnikama opuštanja koje mogu ublažiti stres, kao što su meditacija, aromaterapija ili joga.

Psihijatar će u psihoterapiji pokušati usaditi bolesniku da uvijek ima pozitivan pogled u svim uvjetima. Osim toga, psihijatar će od pacijenta tražiti da postavi ciljeve u životu, počevši od ciljeva koje je lako postići. Ova psihoterapija će se provoditi u nekoliko sesija.

Ne ustručavajte se obratiti se psihijatru ako osjećate da ste pod dugotrajnim stresom.