optimusveterinaria.com

Vaskulitis je upala krvnih žila kojerezultirati u promijeniti na stijenkama krvnih žila.Ove promjene u krvnim žilama mogu ometati normalan protok krvi i uzrokovati poremećaje u nekoliko organa u tijelu.

Krvne žile su kanali koji nose krv zajedno s kisikom i hranjivim tvarima u cijelom tijelu. Ako se krvne žile upale, stijenke krvnih žila se mogu promijeniti.

Promjene na krvnim žilama mogu uključivati:

• Zadebljanje i sužavanje, što otežava protok krvi u organe ili tjelesna tkiva
• Blokada, koja može blokirati protok krvi, tako da krv uopće ne može teći u organe ili tjelesna tkiva
• Stanjivanje i istezanje, što može uzrokovati aneurizmu (ispupčenje krvne žile) i obilno krvarenje kada aneurizma pukne

Vaskulitis, također poznat kao angiitis ili arteritis, ima nekoliko vrsta. Postoje vrste vaskulitisa koje zahvaćaju samo određene organe, kao što su mozak, oči ili koža. Međutim, postoji i vrsta vaskulitisa koja napada više organa odjednom.

Vrste vaskulitisa

Vaskulitis se može grupirati u tri tipa ovisno o veličini zahvaćenih krvnih žila, i to:

• Velike krvne žile, na primjer kod reumatske polimijalgije, Takayasuovog arteritisa i garteritis žutih stanica
• Umjerene krvne žile, npr. kod Buergerove bolesti, preosjetljivog vaskulitisa, Kawasakijeve bolesti i poliarteritis nodosa
• Male krvne žile, na primjer kod Behcetove bolesti, Churg-Straussovog sindroma, Henoch-Schonleinova purpura, mikroskopski poliangiitis, Wegenerova granulomatoza, krioglobulinemija

Uzroci vaskulitisa

Vaskulitis nastaje kada imunološki sustav tijela napada vlastite krvne žile. Ne zna se točno zašto se to dogodilo. Međutim, smatra se da poremećaji imunološkog sustava pokreću sljedeća stanja:

• Autoimune bolesti, kao npr reumatoidni artritis, lupus, ili skleroderma
• Alergijske reakcije na određene lijekove
• Reakcije na infekcije, kao što su hepatitis B i hepatitis C
• Rak krvi, kao što je limfom

čimbenici rizika od vaskulitisa

Vaskulitis se može dogoditi svakome. Međutim, sljedeći čimbenici mogu povećati rizik od razvoja vaskulitisa:

• Imati vaskulitis u obiteljskoj anamnezi
• Imati naviku pušenja, osobito kod Buergerovoj bolesti
• Korištenje narkotika i opasnih droga, poput kokaina
• Uzimanje određenih lijekova, kao npr hidralazin, alopurinol, minociklin, i propiltiouracil
• Imate zaraznu bolest, kao što je hepatitis B ili hepatitis C
• pate od poremećaja imunološkog sustava, kao što je lupus, reumatoidni artritisili skleroderma

Simptomi vaskulitisa

Simptomi vaskulitisa uvelike variraju i općenito su povezani sa smanjenim protokom krvi u tijelo. Simptomi vaskulitisa koje mogu osjetiti oboljeli uključuju:

• bolovi
• Umor
• Gubitak apetita
• Gubitak težine
• Glavobolja
• Znojenje noću
• Osip na koži
• Oteklina
• Groznica
• Ukočenost ili ukočenost

Uz gore navedene tegobe, postoje i simptomi koji posebno ovise o vrsti vaskulitisa koji pacijent ima, kao što su:

• Takayasuov arteritis, sa simptomima utrnulosti ili zimice u tijelu, oslabljenim pamćenjem i oslabljenim vidom
• Krioglobulinemija, karakteriziran pritužbama na crvene ili ljubičaste kožne osipove na donjim udovima pri niskim temperaturama
• Arteritis divovskih stanica, sa simptomima boli u vlasištu, boli u čeljusti pri žvakanju, dvostrukim vidom i privremenom sljepoćom
• Wegenerova granulomatoza, sa simptomima otežano disanje, curenje iz nosa, piskanje, dugotrajni sinusitis, infekcije uha i bol u licu
• Henoch-Schonleinova purpura, koju karakterizira bol u trbuhu, krv u mokraći, bol u zglobovima i ljubičasti osip na rukama ili potkoljenicama
• Buergerova bolest, koju karakteriziraju utrnulost, trnci ili bol u rukama i stopalima, do gangrene (smrt tkiva)
• Kawasakijeva bolest, koju karakterizira crvenilo očiju i usta, otečene žlijezde na vratu, suhe i ispucale usne ili bol u prsima
• Mikroskopski poliangiitis, sa simptomima kao što su iskašljavanje krvi, nedostatak daha, a ponekad i napredovanje u zatajenje bubrega
• Poliarteritis nodosa, sa simptomima u obliku bolova u mišićima i zglobovima, bolova u trbuhu nakon jela, utrnulosti i trnaca, anemije i krvarenja u crijevima
• Reumatska polimijalgija, sa simptomima boli i ukočenosti u ramenima, vratu i struku, osobito nakon buđenja
• Behcetova bolest, s pritužbama na afte ili čireve u usnoj šupljini, rane u području genitalija, lezije kože nalik aknama, upalu očiju, bol i oticanje u zglobovima, bol u trbuhu i proljev
• Churg-Straussov sindrom, koji je karakteriziran astmom, alergijskim rinitisom i povišenim razinama bijelih krvnih stanica
• Preosjetljivi vaskulitis, karakteriziran crvenim mrljama na koži, koje se obično pojavljuju na potkoljenicama ili donjem dijelu leđa

Kada ići liječniku

Provjerite sa svojim liječnikom ako osjetite bilo koji od gore navedenih simptoma, osobito ako ste u opasnosti od razvoja vaskulitisa.

Neke vrste vaskulitisa imaju simptome koji se mogu brzo pogoršati. Stoga će brza dijagnoza povećati učinkovitost liječenja kod osoba s vaskulitisom.

Dijagnoza vaskulitisa

Kako bi dijagnosticirao vaskulitis, liječnik će postavljati pitanja o simptomima, načinu života, uzimanim lijekovima te bolesniku i obiteljskoj anamnezi bolesti. Zatim će liječnik obaviti fizički pregled kako bi potražio znakove uzrokovane vaskulitisom.

Ako se sumnja da pacijent ima vaskulitis, liječnik će provesti daljnje pretrage, kao što su:

• Biopsija, za provjeru oštećenja tkiva na krvnim žilama ili organima za koje se sumnja da su zahvaćeni ovim stanjem, uzimanjem uzoraka tkiva iz zahvaćenih krvnih žila ili organa
• Krvni testovi za otkrivanje antitijela koja mogu napasti krvne žile i mjerenje razine markera upale u tijelu
• Skeniranja, kao što su ultrazvuk, CT, PET skeniranje i MRI, za pronalaženje krvnih žila ili organa zahvaćenih vaskulitisom
• Angiografija, da se vidi jesu li zidovi krvnih žila suženi ili prošireni

Mogu se napraviti i drugi specifični testovi, kao što je test urina za otkrivanje oštećenja bubrega ili elektrokardiogram za provjeru oštećenja srca.

Liječenje vaskulitisa

Metoda liječenja vaskulitisa ovisi o vrsti vaskulitisa, zahvaćenom organu, temeljnom uzroku i njegovoj ozbiljnosti. Cilj liječenja je ublažavanje simptoma i sprječavanje komplikacija. Neke od metoda liječenja koje se mogu učiniti su:

Droga

Kako bi smanjili upalu, liječnici mogu dati kortikosteroidne lijekove, kao što su: prednizon ili metilprednizolona.

Imajte na umu da dugotrajna primjena kortikosteroida može uzrokovati nuspojave, poput dijabetesa i osteoporoze. Stoga bi pacijenti koji uzimaju ovaj lijek trebali imati redovite kontrole kod svog liječnika.

Osim kortikosteroida, liječnici mogu dati i imunosupresivne lijekove, kao što su: ciklofosfamid ili azatioprin, za suzbijanje odgovora imunološkog sustava izazivanjem oštećenja krvnih žila.

U bolesnika koji ne mogu uzimati imunosupresive ili imaju vaskulitis tipa Churg-Straussovog sindroma, liječnici mogu pružiti biološku terapiju rituksimab.

Operacija

U nekim slučajevima vaskulitis može uzrokovati aneurizmu ili ispupčenje krvnih žila. Vaskulitis također može dovesti do sužavanja arterija, čime se blokira protok krvi.

Kako bi se prevladala navedena stanja, liječnik će izvršiti operaciju kako bi spriječio pucanje krvnih žila zbog aneurizme, te kako bi ubrzao blokirani protok krvi.

Komplikacije vaskulitisa

Komplikacije vaskulitisa ovise o vrsti vaskulitisa i težini bolesnika. Osim toga, mogu se pojaviti i komplikacije zbog nuspojava lijekova za vaskulitis. Neke komplikacije koje mogu iskusiti pacijenti s vaskulitisom su:

• Zgrušavanja krvi
• Aneurizma ili disekcija aorte
• Infekcije, kao što su upala pluća i sepsa, kao nuspojava liječenja vaskulitisa
• Oštećenje organa, kao što su bubrezi ili srce
• Sljepoća, rezultat arteritis divovskih stanica kojim se ne rukuje
• Komplikacije trudnoće, kao što su preeklampsija, pobačaj ili spori rast fetusa
• moždani udar

Prevencija vaskulitisa

Uzrok vaskulitisa nije sa sigurnošću poznat pa ga je teško spriječiti. Međutim, za one od vas kojima je dijagnosticiran vaskulitis, redovito odlazite na preglede kod svog liječnika i podvrgavajte se liječenju koje vam je dao liječnik. Na taj način se vaše stanje uvijek prati i mogu se spriječiti komplikacije.

Pacijentima će se također savjetovati da promijene svoj način života kako bi bili zdraviji, tako što će učiniti sljedeće:

• Održavajte idealnu tjelesnu težinu
• Jedite uravnoteženu hranjivu prehranu, poput povrća i voća
• Vježbajte redovito
• Dobro upravljajte stresom
• Prestati pušiti