optimusveterinaria.com

Mentalni poremećaji ili mentalni poremećaji su bolesti koje utječu na emocije, misaone obrasce i ponašanje oboljelih. Kao i kod fizičke bolesti, i mentalna bolest ima lijek.

U Indoneziji se ljudi s mentalnim poremećajima identificiraju kao 'ludi ljudi' ili 'mentalno bolesni' i često doživljavaju neugodan tretman, čak i u pasungu. Zapravo, osobe s mentalnim poremećajima mogu se odvesti u bolnicu na liječenje.

Mnogo je čimbenika koji mogu potaknuti mentalne poremećaje, u rasponu od patnje od određenih bolesti do doživljavanja stresa zbog traumatskih događaja, poput smrti voljene osobe, gubitka posla ili dugotrajne izolacije.

S obzirom na to da su ove traumatične događaje u posljednje vrijeme često doživljavali mnogi ljudi, ne čudi što se pandemija COVID-19 često povezuje i s pojavom psihičkih poremećaja kod osobe.

Ako trebate provjeru na COVID-19, kliknite na donju poveznicu kako biste bili upućeni u najbližu zdravstvenu ustanovu:

• Brzi test na antitijela
• Bris antigena (brzi test antigena)
• PCR

Simptomi mentalnog poremećaja

Simptomi i znakovi mentalnih poremećaja ovise o vrsti duševnog poremećaja. Pacijenti mogu doživjeti poremećaje u emocijama, obrascima razmišljanja i ponašanju. Neki primjeri simptoma i karakteristika mentalnih poremećaja su:

• Zablude ili zablude, naime vjerovanje u nešto što nije stvarno ili nije u skladu sa stvarnim činjenicama.
• Halucinacije su osjećaji kada osoba vidi, čuje ili osjeća nešto što zapravo nije stvarno.
• Promjene raspoloženja u određenim razdobljima.
• Osjećaj tuge koji traje tjednima, čak i mjesecima.
• Osjećaji tjeskobe i straha koji su pretjerani i kontinuirani, do te mjere da ometaju svakodnevne aktivnosti.
• Poremećaji prehrane, kao što je strah od debljanja, sklonost povraćanju ili jedenje velikih količina hrane.
• Promjene u obrascima spavanja, kao što su lako zaspati i zaspati, poteškoće pri uspavljivanju te problemi s disanjem i nemirnim nogama tijekom spavanja.
• Ovisnost o nikotinu i alkoholu, te zlouporaba droga.
• Pretjerana ljutnja do točke bijesa i nasilja.
• Neprirodno ponašanje, kao što je nepovezano vrištanje, pričanje i smijeh nasamo i izlazak iz kuće goli.

Osim simptoma povezanih s psihologijom, osobe s mentalnim poremećajima mogu osjetiti i fizičke simptome, kao što su glavobolja, bol u leđima i žgaravica.

Kada ići liječniku

Odmah se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje (psihijatru) ako osjetite gore navedene simptome, osobito ako se nekoliko od ovih simptoma pojavljuje istovremeno i ometaju svakodnevne aktivnosti.

Ako ljudi oko vas pokazuju simptome mentalnih poremećaja, pozovite ih da podijele i lijepo razgovaraju o simptomima koje doživljavaju. Ako je moguće, odvedite ga psihijatru.

Odmah idite na hitnu pomoć u duševnoj bolnici ako imate znakove ozljeđivanja sebe i drugih, osobito ako imate suicidalne misli. Ako se to dogodi nekome oko vas, ostanite s njim i nazovite broj hitne pomoći.

Uzroci mentalnog poremećaja

Ne zna se točno što uzrokuje psihičke poremećaje. Međutim, poznato je da je ovo stanje povezano s biološkim i psihološkim čimbenicima, kao što je opisano u nastavku:

Biološki čimbenici (inače se nazivaju organski mentalni poremećaji)

• Poremećaji funkcije živčanih stanica u mozgu.
• Infekcija, na primjer zbog bakterija Streptococcus.
• Kongenitalne abnormalnosti ili ozljede mozga.
• Oštećenje mozga uslijed udara ili nesreće.
• Nedostatak kisika u djetetov mozak tijekom poroda.
• Imati roditelje ili obitelj s mentalnim poremećajima.
• Dugotrajna zlouporaba droga, kao što su heroin i kokain.
• Nutritivni nedostatak.

Psihološki čimbenici

• Traumatični događaji, kao što su nasilje i seksualno uznemiravanje.
• Izgubljeni roditelji ili izgubljeni u djetinjstvu.
• Nemogućnost slaganja s drugim ljudima.
• Razvod ili smrt supružnika.
• Osjećaj inferiornosti, neadekvatnosti, ljutnje ili usamljenosti.

Osim gore navedenih psiholoških čimbenika, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da pandemijska situacija, kao što je pandemija COVID-19, također može biti stresor koji ljude čini osjetljivijim na mentalne poremećaje.

Takav stres može proizaći iz straha i brige za zdravlje, financije ili posao, koji su jako pogođeni pandemijom.

Dijagnoza mentalnih poremećaja

Kako bi utvrdio vrstu psihičkog poremećaja od kojeg je oboljeli oboljeli, psihijatar će obaviti psihijatrijski liječnički pregled intervjuiranjem bolesnika ili njegove obitelji. Pitanja koja treba postaviti uključuju:

• Doživljeni simptomi, uključujući pojavu simptoma i njihov utjecaj na svakodnevne aktivnosti.
• Povijest mentalnih bolesti u bolesnika i njegove obitelji.
• Događaji koje je pacijent doživio u prošlosti koji su izazvali traumu.
• Lijekovi i suplementi koji su uzimani ili se uzimaju.

Kako bi se isključila mogućnost drugih bolesti, liječnik će obaviti fizikalni pregled i prateće preglede. Jedan od pratećih testova koji se obavljaju je analiza krvi.

Krvnim pretragama liječnici mogu utvrditi jesu li simptomi pacijenta uzrokovani poremećajem štitnjače, alkoholizmom ili zlouporabom droga.

Primjeri mentalnih poremećaja

Nakon provođenja niza pregleda, liječnik može odrediti vrstu psihičkog poremećaja koji pacijent ima. Od mnogih vrsta mentalnih poremećaja, neki od najčešćih su:

1. Depresija

Depresija je poremećaj raspoloženja koji uzrokuje da se oboljeli osjećaju tužno cijelo vrijeme. Za razliku od obične tuge koja traje nekoliko dana, osjećaj tuge u depresiji može trajati tjednima ili mjesecima.

2. Shizofrenija

Shizofrenija je mentalni poremećaj koji uzrokuje pritužbe na halucinacije, zablude i zbunjenost u razmišljanju i ponašanju. Zbog shizofrenije oboljeli ne može razlikovati stvarnost od vlastitog uma.

3. Poremećaj brinuti se

Anksiozni poremećaji su psihički poremećaji zbog kojih se oboljeli osjećaju tjeskobno i strahovito pretjerano i kontinuirano u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Osobe s anksioznim poremećajima mogu doživjeti napade panike koji traju dugo i teško ih je kontrolirati.

4. Poremećaj bipolarni

Bipolarni poremećaj je vrsta mentalnog poremećaja kojeg karakteriziraju promjene raspoloženja. Osobe s bipolarnim poremećajem mogu se ponekad osjećati vrlo tužno i beznadno, a ponekad vrlo sretno.

5. Ometanje spavati

Poremećaji spavanja su promjene u obrascima spavanja koje ometaju zdravlje i kvalitetu života oboljelog. Neki primjeri poremećaja spavanja su poteškoće sa uspavljivanjem (nesanica), noćne more (parasomnija) ili vrlo lako zaspati (narkolepsija).

Liječenje mentalnih poremećaja

Liječenje mentalnih poremećaja ovisi o vrsti doživljenog poremećaja i njegovoj ozbiljnosti. Osim kognitivne bihevioralne terapije i lijekova, liječnik će pacijentu savjetovati i zdrav način života.

Kognitivna bihevioralna terapija

Kognitivno bihevioralna terapija je vrsta psihoterapije koja ima za cilj promijeniti pacijentov način razmišljanja i odgovor, iz negativnog u pozitivan. Ova terapija je glavni izbor za liječenje mentalnih poremećaja, kao što su depresija, shizofrenija, anksiozni poremećaji, bipolarni poremećaji i poremećaji spavanja.

U mnogim slučajevima, liječnici će kombinirati kognitivnu bihevioralnu terapiju i lijekove, kako bi liječenje učinili učinkovitijim.

Droga

Kako bi se ublažili simptomi oboljelih i povećala učinkovitost psihoterapije, liječnici mogu propisati sljedeće lijekove:

• Antidepresivi, na primjer fluoksetin
• Antipsihotici, kao npr aripiprazol.
• Sredstva za ublažavanje anksioznosti, npr. alprazolam.
• Stabilizator raspoloženja, kao što je litij.

Promjene u načinu života

Zdrav način života može poboljšati kvalitetu spavanja osoba s mentalnim poremećajima koji također imaju poremećaje spavanja, osobito u kombinaciji s gore navedenim metodama liječenja. Neki koraci koji se mogu poduzeti su:

• Smanjite unos šećera u prehrani.
• Jedite više voća i povrća.
• Ograničite konzumaciju kofeinskih pića.
• Prestanite pušiti i konzumirati alkoholna pića.
• Dobro upravljajte stresom.
• Vježbajte redovito.
• Prije spavanja pojedite međuobrok s malom količinom ugljikohidrata.
• Idite u krevet i budite se u isto vrijeme svaki dan.

Ako je psihički poremećaj dovoljno ozbiljan, pacijent se mora podvrgnuti liječenju u mentalnoj bolnici. Isto tako, ako se pacijent ne može podvrgnuti samozbrinjavanju ili poduzeti radnje koje ugrožavaju sebe i druge.

Komplikacije mentalnog poremećaja

Mentalni poremećaji mogu uzrokovati ozbiljne komplikacije, i fizičke, emocionalne i bihevioralne. Zapravo, jedan mentalni poremećaj koji se ne liječi može izazvati drugi mentalni poremećaj. Neke od komplikacija koje se mogu pojaviti su:

• Nesretni osjećaji u životu.
• Sukob s članovima obitelji.
• Poteškoće u povezivanju s drugim ljudima.
• Izolirano od društvenog života.
• Ovisnost o cigaretama, alkoholu ili drogama.
• Želja za samoubojstvom i nanošenjem štete drugima.
• Uhvaćen u pravnim i financijskim problemima.
• Osjetljiva na bolesti zbog smanjenog imunološkog sustava.

Prevencija mentalnih poremećaja

Ne mogu se svi mentalni poremećaji spriječiti. Međutim, postoji nekoliko koraka koji se mogu poduzeti kako bi se smanjio rizik od napada mentalnih poremećaja, a to su:

• Nastavite aktivno sudjelovati u druženjima i aktivnostima u kojima uživate.
• Podijelite s prijateljima i obitelji kada imate problem.
• Redovito vježbajte, jedite redovito i dobro upravljajte stresom.
• Idite u krevet i budite se redovito svaki dan u isto vrijeme.
• Isprobajte vježbe za smirivanje uma i opuštanje, na primjer s meditacijom i jogom
• Ne pušite i ne koristite drogu.
• Ograničite konzumaciju alkoholnih pića i pića s kofeinom.
• Konzumacija lijekova koje propisuje liječnik, prema dozi i uputama za uporabu.
• Odmah posjetite liječnika ili psihologa kako biste se podvrgli početnom pregledu mentalnog zdravlja ili ako se pojave simptomi mentalnog poremećaja.