optimusveterinaria.com

Patologija je proučavanje bolesti i načina na koji se javlja. Patologiju se čak naziva i najosnovnijom medicinskom znanošću. U medicinskom svijetu, patologija igra ulogu u pomaganju liječnicima u dijagnosticiranju različitih bolesti.

Osim dijagnosticiranja bolesti, patologija je također potrebna za utvrđivanje uzroka i težine bolesti, odlučivanje o odgovarajućim koracima prevencije i liječenja te praćenje učinkovitosti provedenog liječenja.

Saznajte više o profesiji liječnika patologije

Općenito, postoje 2 vrste patologije, a to su anatomska patologija i klinička patologija. U Indoneziji se stručnjaci koji proučavaju ovo područje zovu anatomski patolozi (SpPA) i specijalisti za kliničku patologiju (SpPK).

Glavni zadatak patologa je dijagnosticirati bolest u bolesnika laboratorijskim pregledima. Pregled uključuje analizu uzoraka dijelova organa, tkiva i tjelesnih tekućina, poput krvi i urina.

Uzorke tkiva ili organa pacijenta obično uzima drugi specijalist koji liječi pacijenta (npr. kirurg ili internist) endoskopskim ili kirurškim zahvatom. Dok uzorke krvi i urina obično uzima laboratorijsko osoblje.

Nakon što patolog završi pregled, rezultati patološkog pregleda bit će uključeni u patolog.

Izvješće će biti vraćeno pacijentu i liječniku koji ga liječi kako bi ga liječnik razmotrio pri utvrđivanju dijagnoze, težine bolesti, kao i liječničkih postupaka za rješavanje bolesti pacijenta.

Opseg patologije

Slijedi djelokrug rada iz područja patologije općenito po vrstama:

Anatomska patologija

Anatomska patologija je grana patologije koja otkriva bolest ispitivanjem uzoraka organa ili tkiva pacijenta. Pregled tjelesnog tkiva pacijenta koji provodi anatomski patolog naziva se biopsijski pregled.

Od anatomskih patologa se često traži da utvrde postoje li abnormalnosti u tkivima ili stanicama pacijenta, uključujući dijagnosticiranje tumora ili raka. Iz anatomskog patološkog pregleda može se utvrditi je li tumor dobroćudan ili maligni (kancerogen) uz stadij raka.

Osim karcinoma, anatomski patolozi mogu obaviti i preglede za otkrivanje drugih bolesti, kao što su infekcije, bolesti bubrega ili jetre te autoimune bolesti.

Klinička patologija

Za razliku od anatomske patologije koja otkriva bolest pregledom tjelesnih tkiva ili organa, grana kliničke patologije više se fokusira na ispitivanje uzoraka tjelesnih tekućina, kao što su:

• Krv
• Urin
• Gnoj
• Sputum
• Zglobna tekućina
• Koštana srž
• Tekućina u određenim organima, uključujući mozak, (cerebrospinalna tekućina), pluća i trbušnu šupljinu.

Specijalisti kliničke patologije obično će biti zamoljeni da analiziraju uzorak tekućine kako bi odredili razine određenih kemikalija, kao što su razine minerala, kolesterola, elektrolita, šećera u krvi, enzima, antitijela, na određene strane tvari (antigeni) kako bi utvrdili postoji li bolest u bolesnika.

Različite grane patologije i njihova uporaba

Osim tehnika ispitivanja koje se obavljaju, patologija se može podijeliti i na različite grane znanosti na temelju proučavanog područja, i to:

• Citopatologija

  Citopatologija je grana patologije koja proučava veličinu, oblik i karakteristike normalnih tjelesnih stanica i onih s određenim abnormalnostima ili stanjima. Papa test je primjer pregleda koji primjenjuje znanost citopatologije.

• Forenzička patologija

  Forenzička patologija je grana patologije koja se provodi kao pomoć u sudskom procesu ili pravnoj istrazi. Forenzička patologija se često primjenjuje u obdukcijskom procesu.

• Dječja patologija

  Pedijatrijska patologija ima za cilj ispitati abnormalnosti ili bolesti od kojih boluju djeca, dojenčad i adolescenti.

• neuropatologija

  Neuropatologija se provodi kako bi se identificirale bolesti koje napadaju mozak i živčani sustav u tijelu.

• Genetska patologija

  Genetska patologija se koristi za identifikaciju bolesti povezanih s genetskim poremećajima ili nasljednim bolestima (kongenitalne bolesti).

• Hematologija

  Ova grana patologije također ima široku primjenu u svrhu pohranjivanja krvi u banke krvi te u procesu usklađivanja krvi između darivatelja i primatelja transfuzije krvi.

• Mikrobiologija

  Mikrobiološka patologija bavi se dijagnostikom zaraznih bolesti, kao što su bakterijske, virusne, gljivične ili parazitske infekcije.

• Imunopatologija

  Imunopatologija je grana patologije koja proučava odgovor imunološkog sustava na bolest.

• Dermatopatologija

  Ova grana znanosti dublje proučava karakteristike zdravih stanica kože i tkiva s problematičnom kožom. Uz dermatopatologiju, liječnici mogu dijagnosticirati kožne bolesti, kao što su rak kože, psorijaza, lihen planus i autoimune kožne bolesti.

U obavljanju svojih dužnosti, specijalisti patologije više rade u laboratoriju, pa se pacijenti rijetko susreću s njima licem u lice. Međutim, uloga patologa vrlo je važna da pomogne liječnicima u dijagnosticiranju bolesti pacijenta. Na taj način liječnici opće prakse ili specijalisti mogu pružiti pravo liječenje.