optimusveterinaria.com

Napadi panike (napadi panike) je iznenadna pojava pretjeranog straha ili tjeskobe. Ovo stanje, također poznato kao napad tjeskobe, karakterizira ubrzan rad srca, nedostatak zraka, vrtoglavica, napetost mišića ili drhtanje. Napadi panike mogu trajati nekoliko minuta ili do pola sata.

Napadi panike mogu se povremeno iskusiti u životu, koji obično nestanu kada prouzrokujuća situacija ili situacija završi. Međutim, ako se napadi panike javljaju više puta i dulje vrijeme, tada se stanje naziva paničnim poremećajem.

Simptomi napadaja panike

Sljedeći su neki od simptoma koji prate napade panike:

• Prekomjerno znojenje
• Osjećaj nemira ili neracionalno razmišljanje
• Usta su suha
• Mišići postaju napeti
• Osjećajući se tako uplašeno
• Klimav
• Teško disati
• Srce lupa
• Povećan broj otkucaja srca
• Grčevi u trbuhu
• Bol u prsima
• Gadan
• Vrtoglavica ili nesvjestica

Napadi panike mogu trajati 5 do 10 minuta, ali se mogu pojaviti i kontinuirano unutar dva sata. Nakon napada panike, oboljeli će doživjeti umor. Osim toga, ovo stanje ostavlja i strah od ponovnog napada kako bi oboljeli izbjegao situacije koje mogu izazvati napade panike.

Uzroci napadaja panike

Kada osoba ima napad panike, mozak daje upute živčanom sustavu da izazove reakciju bori se ili bježi. Tijelo tada proizvodi kemikaliju zvanu adrenalin, koja izaziva povećanje otkucaja srca, disanja i protok krvi u mišiće. Ova stanja zapravo nastaju kako bi se tijelo pripremilo za borbu ili izbjegavanje stresnih situacija.

Sljedeći su čimbenici koji mogu povećati rizik od napada panike kod osobe:

• Stres.
• Nagle promjene atmosfere, na primjer ulazak u prepuno i prepuno okruženje.
• Genetski čimbenici ili obiteljska povijest napada panike.
• Doživljavanje traume ili iskustva koja vas čine jako depresivnim.
• Konzumacija kofeina, alkohola i droga.
• Stanja koja oboljelog čine tjeskobnim i neugodnim, na primjer kada gleda horor film ili doživljava turbulencije u zrakoplovu.

Dijagnoza napada panike

Kako bi ispravno dijagnosticirali i razlikovali napade panike od simptoma drugih bolesti, liječnici mogu započeti s temeljitim fizičkim pregledom. Nadalje, provodi se nekoliko pratećih testova kako bi se utvrdila dijagnoza. Ovi testovi mogu biti:

• Krvni testovi za provjeru štitnjače i rizika od drugih stanja.
• Elektrokardiogram (EKG), za provjeru stanja srca.

Ako nema abnormalnosti u organima i tjelesnim funkcijama, provest će se psihološka procjena kako bi se razumjela razina simptoma, stresa, straha i drugih poremećaja koji mogu utjecati na aspekte života oboljelog, uključujući konzumaciju alkohola.

Rukovanje napadima panike

Liječenje napada panike ima za cilj smanjiti intenzitet i učestalost napada kako bi se poboljšala kvaliteta života. Liječenje se može provoditi lijekovima i psihoterapijom. Oba se mogu provesti istovremeno ili samo jedan, ovisno o stanju i ozbiljnosti doživljenog.

Droga

• Fluoksetin
• sertralin
• venlafaksin
• alprazolam
• Klonazepam

U bolesnika s paničnim poremećajem lijek je potrebno uzimati najmanje 1 godinu. Primjena lijeka ne može se naglo prekinuti, već polaganim smanjenjem doze i pod nadzorom liječnika.

Terapija

Komplikacije i prevencija napada panike

Napadi panike mogu se liječiti sve dok se ne oporave sve dok se liječe odmah. Ako se zanemari, ovo stanje se može pogoršati i teško ga je liječiti, poremetiti život oboljelog. Osim stalnog straha, komplikacije koje mogu nastati zbog napada panike su:

• Pojava fobije ili straha od nečega
• Ne želim se družiti
• Problemi nastaju na poslu ili u školi
• Upasti u financijske probleme
• Ovisnost o alkoholu ili drogama
• Depresija
• Pojava želje za samoubojstvom

Ne postoje posebne preventivne mjere protiv napada panike ili poremećaja, osim samosvijesti da se s njima nosite neposredno prije nego što se ova stanja pogoršaju.