optimusveterinaria.com

Narkolepsija je poremećaj živčanog sustava koji uzrokovati prekomjernu pospanost tijekom dana i zaspao iznenada ne znajući vrijeme i mjesto. Ne samo da može ometati svakodnevne aktivnosti, ovo stanje također može naštetiti oboljelom.

Narkolepsiju mogu pratiti i drugi simptomi, koji uključuju: paraliza sna, halucinacije i katapleksiju, što je slabost ili gubitak kontrole nad mišićima lica, vrata i koljena.

Narkolepsija koja je praćena katapleksijom naziva se narkolepsijom tipa 1, dok se ona koja nije popraćena katapleksijom naziva narkolepsijom tipa 2.   

Uzroci narkolepsije

Točan uzrok narkolepsije nije poznat. Međutim, većina ljudi s narkolepsijom ima niske razine hipokretina. Hipokretin je kemikalija u mozgu koja kontrolira san. Smatra se da je uzrok niskog hipokretina autoimuna bolest.

Također se smatra da narkolepsiju uzrokuju bolesti koje oštećuju dijelove mozga koji proizvode hipokretin, kao što su:

• Tumor na mozgu
• Ozljeda glave
• Encefalitis
• Multipla skleroza

Osim gore navedenih bolesti, postoji nekoliko čimbenika koji mogu povećati rizik od narkolepsije ili izazvati autoimune bolesti koje uzrokuju narkolepsiju, a to su:

• 10–30 godina
• Hormonske promjene, osobito u pubertetu ili menopauzi
• Stres
• Nagle promjene u obrascima spavanja
• Infekcije, poput streptokokne bakterijske infekcije ili infekcije svinjske gripe
• Nasljedni genetski poremećaji

Simptomi narkolepsije

Simptomi narkolepsije mogu se pojaviti unutar nekoliko tjedana ili se razvijati polako tijekom godina. Sljedeći su najčešći simptomi narkolepsije:

• Prekomjerna pospanost tijekom dana

  Osobe s narkolepsijom uvijek su pospane tijekom dana, teško ostaju budne i imaju problema s koncentracijom.

• Napad spavanja

  Napadi spavanja koji uzrokuju da oboljeli od narkolepsije iznenada zaspu bilo gdje i bilo kada. Ako se narkolepsija ne kontrolira, napadi spavanja mogu se pojaviti nekoliko puta dnevno.

• Katapleksija

  Katapleksiju ili iznenadnu slabost mišića karakteriziraju mlohavi udovi, dvostruki vid, spuštena glava i donja čeljust te nejasan govor. Ovo stanje može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta i obično ga pokreću određene emocije, poput iznenađenja, ljutnje, radosti ili smijeha. Bolesnici obično doživljavaju napade katapleksije 1-2 puta godišnje.

• Preklapanje ili paraliza sna

  Ovo stanje se javlja kada se pacijent ne može kretati ili govoriti kada se sprema probuditi ili počinje zaspati.

• halucinacija

  Osobe s narkolepsijom ponekad mogu vidjeti ili čuti stvari koje nisu stvarne, posebno kada idu na spavanje ili kada se bude.

Osim ovih općih simptoma, narkolepsiju mogu pratiti i drugi simptomi, kao što su:

• Poremećaj pamćenja
• Glavobolja
• Depresija
• Želja za prejedanjem
• Ekstremni umor i stalni nedostatak energije

Proces spavanja s narkolepsijom razlikuje se od normalnih ljudi. Postoje dvije faze u normalnom procesu spavanja, odnosno REM faza (brzo kretanje očiju) i ne-REM fazi. Evo objašnjenja:

Ne-REM faza

Ne-REM faza sastoji se od tri faze od kojih svaka može trajati 5-15 minuta. Evo koraka:

• Faza 1, gdje su se oči zatvorile i nije ih lako probuditi.
• Faza 2, otkucaji srca se usporavaju i tjelesna temperatura pada. To ukazuje da se tijelo priprema za dublju fazu sna.
• Faza 3, faza u kojoj će se nekoga tko spava teže probuditi. Ako se probudi, nekoliko minuta će se osjećati ošamućeno.

REM faza

REM faza nastupa nakon što je osoba zaspala 90 minuta. U ovoj fazi ubrzat će se rad srca i disanje. REM faza će se pojaviti naizmjenično s ne-REM fazom.

Prva faza REM faze obično traje 10 minuta, a njezino trajanje će se nastaviti povećavati u sljedećim fazama do posljednje faze koja može trajati i do 1 sat.  

Kod osoba s narkolepsijom, proces spavanja će odmah ući u REM fazu, bilo kada se pacijent priprema za spavanje ili kada je budan i aktivan. Ovo stanje tada uzrokuje simptome narkolepsije.

Kada ići liječniku

Provjerite sa svojim liječnikom ako tijekom dana osjetite pretjeranu pospanost koja ometa dnevne aktivnosti. Također je preporučljivo posjetiti liječnika ako se narkolepsija ne poboljša nakon liječenja ili ako se razviju novi simptomi.  

Dijagnoza narkolepsije

Kao prvi korak u postavljanju dijagnoze, liječnik će ispitati bolesnikovu povijest bolesti i njegovu obitelj. Zatim će liječnik pitati o navikama spavanja i simptomima pacijenta.

Kako bi potvrdio dijagnozu, liječnik će također obaviti fizikalni pregled i druge pretrage, kao što su krvni tlak i krvne pretrage. Daljnji pregled pomoću nekih od metoda u nastavku također će se provesti kako bi se otkrila ozbiljnost stanja:

1. Epworthova ljestvica pospanosti (ESS)

U ESS-u liječnik će pomoću upitnika procijeniti vjerojatnost da će pacijent zaspati dok obavlja različite aktivnosti, poput sjedenja, čitanja ili gledanja televizije. Rezultati upitnika mogu se koristiti kao referenca za liječnike za dijagnosticiranje i mjerenje težine stanja.

2. Polisomnografija

Kod ove metode liječnik će pratiti električnu aktivnost mozga (elektroencefalografija), srca (elektrokardiografija), mišića (elektromiografija) i očiju (elektrookulografija) dok pacijent spava, postavljanjem elektroda na površinu tijela pacijenta.

3. Test višestrukog kašnjenja spavanja (MSLT)

MSLT se koristi za određivanje koliko je vremena potrebno pacijentu da zaspi tijekom dana. Pacijente će se nekoliko puta tražiti da spavaju tijekom dana i mjeriti koliko je vremena potrebno da pacijent počne zaspati, kao i procjenu faze sna.

Ako pacijent može lako spavati i ulazi u fazu spavanja brzo kretanje očiju (REM) brzo, tada je najvjerojatnije da će pacijent imati narkolepsiju.

4. Mjerenje razine hipokretina

Ispitivanje razine hipokretina provodi se pomoću uzoraka moždane i leđne tekućine (likvora) uzetih postupkom lumbalne punkcije (Sl.lumbalna punkcija), koji iglom usisava tekućinu iz donjeg dijela kralježnice.

Liječenje narkolepsije

Još ne postoji lijek za narkolepsiju. Cilj liječenja je samo suzbijanje simptoma, kako se ne bi ometale aktivnosti bolesnika.

Za blagu narkolepsiju, liječenje se može provesti promjenom navika spavanja. Sljedeći su neki načini na koje možete smanjiti dnevnu pospanost i poboljšati kvalitetu sna noću:

• Vježbajte redovito barem 30 minuta svaki dan i nemojte to činiti pred spavanje. Preporuča se vježbati najmanje 2 sata prije spavanja.
• Izbjegavajte jesti teške obroke prije spavanja.
• Pokušajte svaki dan ustati ujutro i ići spavati u isto vrijeme.
• Steknite naviku drijemanja 10-15 minuta nakon ručka.
• Nemojte konzumirati kofein i alkohol, te izbjegavajte pušenje prije spavanja.
• Radite stvari koje vam mogu opustiti um prije spavanja, poput čitanja ili tople kupke.
• Učinite atmosferu i sobnu temperaturu što ugodnijim.

Ako su simptomi dovoljno jaki, pacijentu je potrebno dati lijekove. Dani lijek će se prilagoditi težini, dobi, povijesti bolesti, cjelokupnom zdravstvenom stanju i nuspojavama koje mogu biti uzrokovane.

Neke vrste lijekova koji se koriste za ublažavanje simptoma narkolepsije uključuju:

• Stimulansi, kao što je metilfenidat, koji stimuliraju središnji živčani sustav i tako pomažu oboljelima da ostanu budni tijekom dana
• Triciklički antidepresivi, kao što je amitriptilin, koji pomažu u ublažavanju simptoma katapleksije
• Vrste antidepresiva selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) ili inhibitori ponovne pohrane serotonina i norepinefrina (SNRI), za suzbijanje sna, ublažavanje simptoma katapleksije, halucinacija i paraliza sna
• Natrijev oksibat, za sprječavanje katapleksije i ublažavanje prekomjerne dnevne pospanosti
• Pitolisant, za oslobađanje histamina u mozgu za ublažavanje dnevne pospanosti

Komplikacije narkolepsije

Narkolepsija može uzrokovati komplikacije koje utječu na tjelesno i psihičko stanje pacijenta. Moguće komplikacije uključuju:

• Pretilost

  Ovo stanje može biti uzrokovano pretjeranim obrascima prehrane i nedostatkom kretanja zbog čestog spavanja.

• Negativna ocjena društvenog okruženja

  Narkolepsija također može učiniti da oboljeli dobije negativnu ocjenu okoline. U tom slučaju, oboljeli se može smatrati lijenim jer često zaspi.

• Tjelesna ozljeda

  Rizik od tjelesnih ozljeda može nastati kada se napadi sna dogode u neprikladnim trenucima, kao što je vožnja ili kuhanje.

• Oslabljena koncentracija i pamćenje

  Narkolepsija koja se ne liječi pravilno može dovesti do smanjene koncentracije i pamćenja. Ovo stanje oboljelima može otežati obavljanje zadataka ili rad u školi ili uredu.

Komplikacije narkolepsije mogu se izbjeći redovitim vježbanjem kako bi se spriječila pretilost, ne vožnjom ili rukovanjem opasnom opremom kako bi se spriječile ozljede, te objašnjavanjem onima oko sebe o svom stanju kako biste izbjegli negativne prosudbe.

Prevencija narkolepsije

Narkolepsija se ne može spriječiti, ali redoviti lijekovi mogu pomoći u smanjenju broja napadaja spavanja koji se mogu pojaviti. Osim toga, primjenom gore navedenih načina za poboljšanje kvalitete sna, može se spriječiti i pojava simptoma narkolepsije.