optimusveterinaria.com

Mozak ima kompliciran sustav rada u organizirati misli kao imkontrolirati ponašanje, emocije, pokrete i osjete u tijelu netko. S razumjeti anatomiju mozga, tako ćete lakše saznati koji dijelovi mozga i njihove funkcije.

Mozak je jedan od najvećih i najsloženijih ljudskih organa i sastoji se od više od 100 milijardi živčanih stanica. Svi ti živci isprepleteni su u sustavu koji povezuje mozak s ostatkom tijela, sustavu koji omogućuje kretanje i reflekse da se dogode gotovo trenutno.

Razumijevanje anatomije mozga i njegove funkcije

Anatomija mozga podijeljena je na 3 glavna dijela, a to su veliki mozak (cerebrum)veliki mozak), mali mozak (cerebelum), i moždano deblo. Ova tri dijela mozga zajedno rade na pokretanju tjelesnih sustava. Ovdje je kompletno objašnjenje dijelova mozga i njihovih funkcija koje trebate znati.

Veliki mozak

Veliki mozak ili veliki mozak sastoji se od desne i lijeve hemisfere mozga. Desna hemisfera mozga kontrolira lijevu stranu tijela. S druge strane, lijeva strana mozga kontrolira desnu stranu tijela.

Neke važne funkcije mozga, poput obrade jezika i govora, nalaze se u jednoj hemisferi mozga koja će tada postati dominantni dio. Drugim riječima, ljudi koji su dominantno aktivni desnom rukom više koriste lijevi mozak i obrnuto.

Svaka hemisfera mozga ima četiri glavna dijela, i to:

• lofrontalni autobus, koji se nalazi sprijeda i služi za regulaciju razmišljanja, planiranja, rješavanja problema, fizičkog pokreta i kratkoročnog pamćenja
• Lparijetalni obus, koji se nalazi u sredini i odgovoran je za interpretaciju senzornih informacija, poput okusa, temperature i taktilnih osjeta
• Lokcipitalni obus, koji se nalazi straga i služi za obradu slika iz oka i povezivanje tih informacija s pamćenjem u mozgu
• Ltemporalni obus, koji se nalazi sa strane i služi za obradu informacija iz osjetila njuha, okusa i sluha. Ovaj dio mozga također ima važnu ulogu u pohranjivanju memorije

moždano deblo

Moždano deblo je dio mozga koji leži ispod velikog mozga i ispred malog mozga. Moždano deblo povezuje mozak s leđnom moždinom i kontrolira mnoge važne funkcije povezane s otkucajima srca, krvnim tlakom i disanjem.

Moždano deblo se sastoji od tri glavna dijela, i to:

• Bušiti, koji je najveći dio moždanog debla uključen u koordinaciju pokreta očiju i lica, osjeta lica te sluha i ravnoteže
• Srednji mozak ili srednji mozak, koji pomaže kontrolirati pokrete očiju i obraditi vizualne i slušne informacije
• Oblongata medulla, koji je najniži dio mozga koji djeluje kao kontrolni centar za rad srca i pluća. To uključuje reguliranje mnogih važnih funkcija, kao što su disanje, kihanje i gutanje

Mali mozak

Mali mozak ili cerebelum To je dio mozga ispod okcipitalnog režnja i iza moždanog debla. Unatoč svojoj maloj veličini, mali mozak čini više od 50% ukupnog broja neurona ili radnih jedinica središnjeg živčanog sustava.

Mali mozak ili cerebelum igra važnu ulogu u kontroli pokreta udova i finih motoričkih sposobnosti. Na primjer, pokreti prstiju pri slikanju ili izvođenju operacije. Osim toga, mali mozak također funkcionira u kontroli ravnoteže i koordinaciji mišića koji rade zajedno.

Mozak Nerve Supported Kralježnica

Da bi pravilno funkcionirao, mozak treba puno potpornih živaca. Zbirka živaca koji pomažu mozgu da radi zajedno u leđnoj moždini, koja je zaštićena kralježnicom. Ovaj sustav omogućuje mozgu da prenese naredbe tijelu.

U živčanom sustavu postoje milijuni neurona ili živčanih stanica. Svaka živčana stanica ima male grane koje su usmjerene prema van tako da je moguće povezati se s drugim živčanim stanicama.

Živčane stanice imaju dvije vrste grana, a to su dendriti i aksoni. Dendriti primaju informacije, dok aksoni prenose informacije drugim živčanim stanicama ili mišićnim stanicama. Živčane stanice imaju sposobnost učinkovite i vrlo brze komunikacije jer su međusobno povezane.

U vrijeme kada se beba rodi, njegov mozak već ima živčane stanice. Međutim, neki nisu međusobno povezani.

Kada beba počne učiti, poruka će neprestano putovati od jedne do druge živčane stanice sve dok mozak ne počne stvarati veze između tih živčanih stanica. To je ono što osobu čini sposobnom učiniti nešto bolje nakon nekoliko pokušaja.

Abnormalnosti koje mogu Mdosadno Fevakuiram One

Funkcija mozga vrlo je važna jer ako postoji abnormalnost koja ometa rad mozga, to može utjecati na različite performanse tijela. Evo nekih poremećaja koji mogu ometati optimalnu funkciju mozga:

1. Ozljeda kepala

Ozljede glave mogu biti vanjske ili unutarnje. Vanjske ozljede ozljeđuju samo vlasište, dok unutarnje ozljede mogu zahvatiti lubanju, krvne žile u glavi i mozak. Unutarnje ozljede mogu biti ozbiljnije od vanjskih ozljeda.

2. Infekcija one

Infekcije mozga mogu biti uzrokovane bakterijama i virusima. Upala zbog infekcije membrana koje prekrivaju mozak i leđnu moždinu poznata je kao meningitis, a upala moždanog tkiva poznata je kao encefalitis.

3. Tumor one

To je abnormalni rast stanica i tkiva u mozgu. Tumori mozga mogu biti benigni ili maligni. Simptomi variraju, ovisno o veličini i mjestu tumora na mozgu.

4. Cerebralni strtakođer

Cerebralna paraliza ili cerebralna paraliza je poremećaj razvoja mozga koji se može pojaviti još u maternici ili nakon rođenja. Pretrpljeni poremećaj može utjecati na motorička područja mozga i također može utjecati na razinu inteligencije osobe.

5. Epilepsija

Ovo stanje može dovesti do napadaja jer je uzrokovano oštećenjem mozga. Epilepsija zahvaća određena područja mozga koja mogu uzrokovati nekontrolirane pokrete tijela.

6. Duševne bolesti

Neke psihijatrijske bolesti povezane su s anatomskim abnormalnostima ili kemijskim poremećajima mozga. Ozljeda mozga i uporaba droga ili utjecaj alkoholnih pića mogu uzrokovati ovo stanje.

Kako bi mozak mogao nastaviti optimalno funkcionirati, potrebno je učiniti nekoliko stvari. Jedna od njih je zdrava hrana, posebno ona koja sadrži antioksidanse, kalij i kalcij koji su važni za živčani sustav,

Osim toga, također je važno redovito vježbati, održavati dobre društvene odnose, dovoljno se odmarati, ograničiti alkohol i prestati pušiti te nositi kacigu kada vozite motocikl, bicikl ili se bavite sportom koji ima visok rizik od ozljeda glave.

Ništa manje važno je rutinski obavljati aktivnosti koje stimuliraju rad mozga, poput čitanja, igranja zagonetke, svirati glazbeni instrument, vježbati mozak ili stvarati umjetnost.

Uvijek održavajte svoj mozak zdravim i izbjegavajte stvari koje mogu naštetiti mozgu kako bi njegova funkcija nastavila optimalno raditi.Ako osjetite tegobe koje dovode do smetnji u mozgu, odmah se obratite liječniku.