O ODGJ-u i mentalnim poremećajima koje često doživljavaju

ODGJ ili osobe s mentalnim poremećajima često su diskriminacije od strane društva jer se smatra da imaju devijantno ponašanje. Zapravo, uz pravilno rukovanje, ODGJ neće ometati niti ugroziti druge ljude kako se obično misli.

ODGJ doživljava mentalni poremećaj koji uzrokuje promjene u njihovom načinu razmišljanja, osjećajima, emocijama, njihovom svakodnevnom ponašanju. Simptomi koje doživljava ODGJ također im mogu otežati interakciju s drugim ljudima.

No, postoje i ODGJ koji uz redovite lijekove ili terapiju mogu živjeti normalnim životom. Nažalost, još uvijek ima mnogo ODGJ-a koji se nisu liječili pa im se bolest pogoršava.

Nedostatak informacija i razumijevanja o mentalnim bolestima čini da se mnogi ljudi često manje ponašaju prema ODGJ-u. Nije mali broj ODGJ-a u Indoneziji još uvijek u okovima ili zaključan jer se smatra da predstavljaju opasnost za sebe i druge.

U stvari, međutim, nije tako. Pravilnim liječenjem ODGJ može imati dobru kvalitetu života.

Neki poremećaji koje ODGJ često iskusi

Postoje mnoge vrste mentalnih poremećaja ili bolesti koje ODGJ može doživjeti, uključujući:

1. Anksiozni poremećaji

Svatko je iskusio tjeskobu i zabrinutost zbog određenih razloga, na primjer kada se suočio s testom ili određenim problemom. Normalno, ova tjeskoba će nestati nakon što se prevlada faktor koji izaziva. Međutim, to nije slučaj u ODGJ s anksioznim poremećajima.

Ljudi koji imaju anksiozne poremećaje općenito će se i dalje osjećati tjeskobno i nemirno te će im biti teško kontrolirati te osjećaje. Pojava tih osjećaja može biti u obliku trivijalnih stvari ili čak i bez okidača.

Kod anksioznih poremećaja, ODGJ može osjetiti i druge simptome, kao što su jako znojenje, lupanje srca u prsima, vrtoglavica, poteškoće s koncentracijom i osjećaj da opasnost dolazi ili prijeti.

Vrste anksioznih poremećaja koje može iskusiti ODGJ su generalizirani anksiozni poremećaj, socijalni anksiozni poremećaj, napadi panike i fobije.

2. Opsesivno kompulzivni poremećaj (OCD)

ODGJ s ovim poremećajem će imati poteškoća ili čak neće moći vidjeti stvari koje su prljave i neuredne. Također često imaju osjećaje ili misli koje je teško obuzdati o određenim stvarima.

Primjerice, ODGJ s OKP će osjećati strah da će se razboljeti, pa će mnogo puta prati ruke i čistiti kuću.

Osim toga, budući da se boje krađe, također mogu ponovno provjeriti jesu li kućna vrata i prozori dobro zaključani sve dok ne žele putovati.

ODGJ s ovim poremećajem može imati simptome koji su dovoljno jaki da otežaju obavljanje aktivnosti ili interakciju s drugim ljudima.

3. Post-t raumatic s stres d red (PTSP)

PTSP ili posttraumatski stresni poremećaj je mentalni poremećaj koji se može iskusiti nakon što osoba doživi ili svjedoči neugodnom događaju, kao što je nesreća, prirodna katastrofa, nasilje ili seksualno uznemiravanje.

ODGJ s PTSP-om često će se sjećati događaja koji su ga traumatizirali. Osobe koje pate od ovog stanja također će često osjećati određene simptome, poput poteškoća sa spavanjem, nemira, osjećaja straha i krivnje ili panike, kada vide, čuju ili čak samo razmišljaju o stvarima koje su izazvale traumu.

4. Poremećaji osobnosti

Osobe s poremećajima osobnosti općenito imaju obrasce mišljenja i ponašanja koji se smatraju devijantnim, čudnim ili nisu u skladu s pravilima i normama koje vrijede u okolnom okruženju. ODGJ s poremećajima osobnosti također će općenito imati poteškoća s razumijevanjem emocija i interakcijom s drugim ljudima.

Postoje mnoge vrste poremećaja osobnosti koje može iskusiti ODGJ, uključujući antisocijalni poremećaj osobnosti, granični poremećaj osobnosti, opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti i narcistički poremećaj osobnosti.

5. Bipolarni poremećaj

Bipolarni poremećaj je jedna vrsta poremećaja koji se također može pojaviti u ODGJ. Promjene raspoloženja u ODGJ s bipolarnim poremećajem karakterizira nekoliko faza, a to su faza manije i faza depresije.

Kada dožive maničnu fazu, osobe s bipolarnim poremećajem mogu se osjećati vrlo sretno, vrlo entuzijastično ili biti raspoložene, puno pričati ili jesti, imati problema sa spavanjem i ne mogu ostati mirni. Međutim, kada uđu u depresivnu fazu, oboljeli mogu osjetiti simptome depresije.

Svaka od ovih faza može trajati satima, tjednima ili mjesecima. Ako se ne liječe, ODGJ s bipolarnim poremećajem izloženi su velikom riziku od samoubojstva i rizičnih ponašanja, poput uporabe droga i alkohola.

6. Depresija

Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja od kojih boluje ODGJ. Prema podacima WHO-a, procjenjuje se da oko 264 milijuna ljudi diljem svijeta ima ili barem pati od depresije.

Međutim, mnogi ljudi ne shvaćaju da imaju simptome depresije, pa se ovo stanje može pogoršati.

ODGJ koji su depresivni često doživljavaju nekoliko simptoma, poput letargičnog izgleda i neentuzijazma za život, poteškoća sa spavanjem ili puno spavanja, neželje jesti ili jesti previše, poremećaja seksualne želje i osjećaja tuge, krivnje i bespomoćnosti bez dobar razlog.jasan.

Ako je teška, ODGJ koji su depresivni možda namjeravaju ili su pokušali počiniti samoubojstvo. ODGJ uzrokovane depresijom moraju se liječiti od liječnika kako bi se njihovo stanje poboljšalo.

7. Shizofrenija

ODGJ koji boluje od shizofrenije može imati simptome halucinacija, deluzija ili zabluda, čudnih misaonih obrazaca, promjena u ponašanju i nemira ili tjeskobe.

Kada doživi halucinacije, ODGJ sa shizofrenijom će se osjećati kao da čuje, vidi, njuši ili dodiruje nešto, iako podražaji nisu stvarni.

Bez liječenja, ODGJ koji imaju shizofreniju često imaju poteškoća u interakciji s drugima ili čak biti okovani jer se njihovo ponašanje smatra opasnim za sebe ili druge. Međutim, uz pravilno liječenje, ODGJ sa shizofrenijom može živjeti normalnim i produktivnim životom.

Koraci rukovanja za ODGJ

ODGJ ili osobe koje imaju simptome određenih psihičkih poremećaja moraju se pregledati i liječiti kod psihijatra. Za dijagnosticiranje vrste psihičkog poremećaja koji doživljava ODGJ, liječnik može obaviti psihijatrijski pregled.

Nakon što mu se dijagnosticira određeni mentalni poremećaj, ODGJ se može liječiti kako bi se simptomi koje osjećaju poboljšali. Sljedeći su neki koraci koje psihijatar može poduzeti za liječenje ODGJ:

Davanje lijekova

Lijekovi koji se daju ODGJ ovise o vrsti mentalnog poremećaja koji doživljavaju. Za liječenje ODGJ koji imaju poremećaje raspoloženja, kao što su depresija ili bipolarni poremećaj, liječnici mogu propisati antidepresive i stabilizatore raspoloženja (stabilizator raspoloženja).

U međuvremenu, za liječenje anksioznih poremećaja u ODGJ, liječnici mogu davati sedative ili lijekove za ublažavanje tjeskobe. Neki od ovih lijekova daju se određeno vrijeme, ali neki se trebaju davati doživotno.

Stoga se ODGJ-ima ne preporuča da prestanu s liječenjem bez liječničkog nadzora jer to može uzrokovati recidiv bolesti koju imaju. ODGJ se također savjetuje da redovito provjerava s liječnikom imaju li određene nuspojave od liječenja koje su podvrgnute.

Psihoterapija

Liječenje ODGJ-a može se provoditi i psihoterapijom koju provode psihijatri i psiholozi za rješavanje emocionalnih poremećaja ili psihičkih problema koje osjećaju pacijenti.

Kroz psihoterapiju ODGJ će biti vođen i osposobljen da nauči prepoznati stanja, osjećaje i misli koji uzrokuju tegobe koje doživljavaju te im pomoći da se s njima mogu nositi na pozitivan način.

Ako ste vi ili član vaše obitelji ODGJ, nemojte se obeshrabriti i potražite pomoć u savjetovanju s psihijatrom.

Uz odgovarajući tretman psihijatara i psihologa, ODGJ može živjeti normalnim i produktivnim životom poput ljudi koji nemaju isto stanje. Stoga se ODGJ-e ne treba kloniti ili čak izopćiti.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found