Gravesova bolest - simptomi, uzroci i liječenje

Gravesova bolest je autoimuna bolest koja uzrokuje da tijelo proizvodi previše hormona štitnjače (hipertireoza). Ova bolest može uzrokovati raznolikost simptom, između lupanje srca, pegubitak težine, i rukujući se.

Štitnjača je odgovorna za proizvodnju hormona koji reguliraju nekoliko tjelesnih funkcija, kao što su živčani sustav, razvoj mozga i tjelesna temperatura. Kod osoba s Gravesovom bolešću štitnjača proizvodi više hormona nego što je potrebno.

Ako se ne liječi pravilno, prekomjerna proizvodnja hormona štitnjače može uzrokovati ozbiljne probleme sa srcem, mišićima, menstrualnim ciklusom, očima i kožom. Iako mnogi drugi poremećaji mogu uzrokovati hipertireozu, Gravesova bolest je najčešći uzrok tog stanja.

Gravesova bolest je najčešća kod žena i osoba mlađih od 40 godina. Međutim, u osnovi ovu bolest može doživjeti svatko.

Razlog i faktori rizika Gušavost

Gravesova bolest ili Gušavost nastaje kao posljedica poremećene funkcije imunološkog sustava. U normalnim uvjetima, imunološki sustav funkcionira kako bi zaštitio tijelo od stranih organizama koji uzrokuju bolesti, poput virusa i bakterija.

Međutim, kod ljudi s Gravesovom bolešću, imunološki sustav zapravo proizvodi TSI antitijela.imunoglobulini koji stimuliraju štitnjaču), koji napada štitnjaču, pokrećući time štitnjaču da proizvodi hormon štitnjače u većim količinama nego što je tijelu potrebno.

Međutim, nije pouzdano poznato što uzrokuje da imunološki sustav proizvodi antitijela koja napadaju štitnjaču. Međutim, poznato je da sljedeći čimbenici povećavaju rizik od razvoja Gravesove bolesti:

  • Ženski rod
  • 20–40 godina
  • Imati obiteljsku anamnezu Gravesove bolesti
  • Bole od drugih autoimunih bolesti, kao npr reumatoidni artritis ili dijabetes tipa 1
  • Doživljavanje stresa
  • Upravo sam rodila u razdoblju od 1 godine
  • Jeste li ikada imali infektivnu mononukleozu?
  • Imajte naviku pušenja

Simptomi Gravesove bolesti

Gravesova bolest može uzrokovati različite simptome. Simptomi su općenito u početku blagi ili čak nevidljivi, a zatim se postupno razvijaju u sve teže. Neki od simptoma su:

  • Povećanje štitne žlijezde (gušavost)
  • Tremor u rukama ili prstima
  • Lupanje srca (lupanje srca) ili nepravilni otkucaji srca (aritmije)
  • Promjene u menstrualnom ciklusu, uključujući izostanak menstruacije
  • Erektilna disfunkcija
  • Gubitak težine bez gubitka apetita
  • Raspoloženje je lako promijeniti
  • Smanjena seksualna želja
  • Poteškoće sa spavanjem (nesanica)
  • Proljev
  • Gubitak kose
  • Lako se umara
  • Lako se znojiti
  • Osjetljiva na vrući zrak

Osim navedenih simptoma, oko 30% osoba s Gravesovom bolešću odn Gušavost osjetiti niz tipičnih simptoma, i to: Grobovi oftalmopatija i Grobovi' dermopatija.

Simptom Grobovi oftalmopatija Javlja se zbog upale ili poremećaja imunološkog sustava koji zahvaća mišiće i tkiva oko očiju. Simptomi uključuju:

  • Izbočene oči (egzoftalmus)
  • Suhe oči
  • Pritisak ili bol u oku
  • Natečeni kapci
  • Krvave oči
  • Osjetljiva na svjetlost
  • Dvostruki vid
  • Gubitak vida

Grobovi dermopathy rjeđe nalaze. Simptomi su koža koja je crvena i zadebljana poput narančine kore. Gravesova dermopatija Najčešće se javlja u području potkoljenice i na stražnjoj strani stopala.

Kada ići liječniku

Provjerite sa svojim liječnikom ako osjetite gore navedene simptome. Rani pregled može povećati točnost dijagnoze i učinkovitost liječenja.

Odmah idite liječniku ili najbližoj hitnoj pomoći ako osjetite simptome povezane sa srcem, kao što su lupanje srca ili nepravilni otkucaji srca, ili ako osjetite gubitak vida.

Dijagnoza Gravesove bolesti

Kako bi dijagnosticirao Gravesovu bolest, liječnik će postavljati pitanja o simptomima i pritužbama koje pacijent ima, povijesti bolesti i obiteljskoj anamnezi.

Nakon toga, liječnik će provjeriti pacijentove vitalne znakove, od pulsa, krvnog tlaka, tjelesne temperature, do brzine disanja. Liječnik će također obaviti fizikalni pregled, posebno pregled štitnjače na vratu, te potražiti prisutnost ili odsutnost Gravesova oftalmopatija i Grobovi dermopathy.

Kako bi potvrdio dijagnozu, liječnik može obaviti nekoliko pratećih pregleda, kao što su:

  • Krvni testovi za mjerenje razine hormona štitnjače kao i razine hormona hipofize koji reguliraju proizvodnju hormona iz štitnjače
  • Test radioaktivnog joda, za uvid u funkciju štitnjače unosom niskih doza radioaktivnog joda
  • Test na antitijela, za određivanje prisutnosti antitijela koja napadaju štitnjaču
  • CT ili MRI, da se vidi povećanje štitnjače
  • Ultrazvuk, za uvid u povećanje štitnjače, osobito u trudnica

Liječenje Gravesove bolesti

Liječenje Gravesove bolesti ima za cilj smanjenje prekomjerne proizvodnje hormona štitnjače i njegovih učinaka na tijelo. Neke od mogućnosti liječenja su:

Droga

Lijekovi koje liječnici mogu dati za liječenje Gravesove bolesti uključuju:

  • Antitireoidni lijekovi, kao npr metimazol i propiltiouracil, za inhibiciju proizvodnje hormona štitnjače
  • Beta-blokatori, kao npr strropranolol, metoprolol, atenolol, i nadolol, za smanjenje učinaka hormona štitnjače na tijelo, kao što su nepravilan rad srca, nemir, drhtanje, pretjerano znojenje i proljev

Terapija radioaktivnim jodom

Terapija radioaktivnim jodom provodi se uzimanjem tableta koje sadrže male doze radioaktivnog joda. Ove tablete djeluju na uništavanje prekomjerno aktivnih stanica štitnjače, kao i na smanjenje štitnjače, tako da će se simptomi postupno smanjivati ​​tijekom nekoliko tjedana do mjeseci.

Terapija radioaktivnim jodom se ne preporučuje u bolesnika s Gravesova oftalmopatija jer to može pogoršati simptome. Osim toga, ovu terapiju ne smiju primjenjivati ​​trudnice i dojilje.

Budući da ova terapija djeluje tako da uništava stanice štitnjače, pacijentu će najvjerojatnije trebati dodatni hormon štitnjače kako bi se povećala količina hormona štitnjače koja je smanjena ovom terapijom.

Operacija

Nakon operacije, pacijentu će biti potrebna daljnja terapija u obliku sintetskog hormona štitnjače za poboljšanje niske razine hormona štitnjače zbog uklanjanja štitnjače.

Ova radnja riskira oštećenje živaca koji reguliraju glasnice. Rizik od oštećenja može se pojaviti i kod paratireoidnih žlijezda, koje rade za proizvodnju hormona koji reguliraju razinu kalcija u krvi.

Moram znati, Gravesova oftalmopatija može perzistirati čak i ako je sama Gravesova bolest uspješno liječena. Zapravo, simptomi Gravesova oftalmopatija može se pogoršati do 3-6 mjeseci nakon liječenja. Ovo stanje obično traje do godinu dana, a zatim se samo od sebe počinje poboljšavati.

Ako je potrebno, Gravesova oftalmopatija će se liječiti kortikosteroidima ili teprotumumabom. U nekim slučajevima može biti potrebna operacija kako bi se spriječila sljepoća.

Briga za samoga sebe

Osim gore navedenih tretmana, pacijentima s Gravesovom bolešću također se savjetuje da promijene svoj životni stil na zdraviji, poduzimajući sljedeće korake:

  • Jedite uravnoteženu hranjivu prehranu, poput povrća i voća
  • Vježbajte redovito
  • Dobro upravljajte stresom

U međuvremenu, pacijenti koji doživljavaju Gravesova oftalmopatija preporuča se učiniti sljedeće:

  • Korištenje umjetnih suza, koje se mogu nabaviti u ljekarnama
  • Uzimanje kortikosteroidnih lijekova, koje je propisao liječnik
  • Koristite sunčane naočale kako biste zaštitili oči od sunca
  • Stavite hladan oblog na oko
  • Podignite glavu ako želite spavati
  • Nemojte pušiti

Bolesnici sa simptomima Gravesova dermopatija Također možete provesti liječenje kortikosteroidnom masti, kao i komprimirati zahvaćenu nogu kako biste smanjili oticanje.

Komplikacije Gravesove bolesti

Gravesova bolest koja se ne liječi odmah može dovesti do opasnih komplikacija, kao što su:

  • Poremećaji trudnoće, kao što su prijevremeni porod, disfunkcija štitnjače u fetusa, smanjeni razvoj fetusa, visoki krvni tlak u majke (preeklampsija), zatajenje srca u majke i pobačaj
  • Srčani problemi, kao što su aritmije, promjene u strukturi i funkciji srca te zatajenje srca
  • Osteoporoza
  • kriza štitnjače (oluja štitnjače)

Prevencija Gravesove bolesti

Gravesovu bolest je teško spriječiti jer je autoimuna bolest. Međutim, možete smanjiti rizik od razvoja Gravesove bolesti redovitim pregledima ako imate povijest autoimune bolesti ili imate obiteljsku povijest Gravesove bolesti.

Osim toga, rizik od razvoja Gravesove bolesti može se smanjiti i promjenom zdravijeg načina života, kao što je nepušenje, održavanje idealne tjelesne težine i redovita tjelovježba.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found