optimusveterinaria.com

Osjetljivi zubi su stanje kada postoji osjećaj boli i boli u zubima. Ovi osjećaji nastaju kao odgovor na niz stanja, na primjer od jela ili pijenja toplog ili hladnog. Osjetljivost zuba može se pojaviti privremeno ili dugoročno, bilo na jednom zubu ili na nekoliko zuba.

Simptomi osjetljivih zuba

Osoba koja ima osjetljive zube osjećat će bol i bolove, posebno u korijenu zuba. Ovi osjećaji nastaju kao odgovor na niz stvari, uključujući:

• Konzumiranje tople ili hladne hrane i pića
• Konzumiranje slatke ili kisele hrane i pića
• Očistite zube, bilo četkom ili zubnim koncem
• Korištenje vode za ispiranje usta s udjelom alkohola
• Izložen hladnom zraku.

Simptomi osjetljivih zuba mogu biti blagi do teški i mogu nestati ili se pojaviti sami od sebe.

Uzroci osjetljivih zuba

Osjetljivi zubi su uzrokovani brojnim uvjetima, uključujući:

1. E-mail stanjivanje

Email ili caklina je krajnji vanjski sloj zuba koji služi za zaštitu zuba od karijesa. Iako je caklina najjače tkivo u ljudskom tijelu, također se može istanjiti ili oštetiti. Što je caklina tanja, to je veći rizik od osjetljivih zuba.

Stanje cakline može potaknuti konzumacija slatke, kisele hrane ili pića, bezalkoholnih pića, često jedenje kockica leda i prekomjerna konzumacija vitamina C.

2. Stanje zubi i usta

Slomljeni, karijes ili zubi koji propadaju mogu otkriti dentin (tvar ispod zubne cakline) i dovesti do osjetljivosti zuba. Još jedno stanje u ustima koje može uzrokovati osjetljive zube je povlačenje desni. Skupljanje zubnog mesa može ostaviti korijene zuba otvorenim i nezaštićenim.

3. Stanje želuca

Osjetljivi zubi također mogu biti uzrokovani bolešću refluksa kiseline ili GERB-om. Želučana kiselina koja se diže iz želuca i jednjaka može narušiti zubnu caklinu, ako se to dogodi dugoročno. Osim bolesti refluksa kiseline, druga medicinska stanja koja mogu uzrokovati osjetljive zube su gastropareza ili poremećaji pražnjenja želuca, kao i poremećaji prehrane poput bulimije.

4. Loše navike

Neke loše navike također mogu uzrokovati osjetljivost zuba, pogotovo ako traju dulje vrijeme. Na primjer, previše četkate zube ili koristite grubu četkicu za zube. Navika škrgutanja zubima tijekom spavanja (bruksizam) također može izazvati osjetljive zube.

5. Medicinski zahvati

Neki medicinski zahvati na zubima, poput ispuna i izbjeljivanja zuba, također mogu uzrokovati osjetljivost zuba. Međutim, osjetljivi zubi koji nastaju kao posljedica medicinskih zahvata samo su privremeni i nestaju u roku od nekoliko dana.

Dijagnoza osjetljivih zuba

Liječnici mogu posumnjati da pacijent ima osjetljive zube ako postoji niz gore opisanih simptoma. Međutim, kako bi potvrdio dijagnozu, liječnik će provjeriti postoje li stanja koja pokreću osjetljive zube, poput karijesa ili povlačenja zubnog mesa. Ako je potrebno, liječnik će napraviti rendgenski pregled, kako bi provjerio je li stanje zuba ili jednjaka.

Liječenje osjetljivih zuba

Za prevladavanje simptoma blagih osjetljivih zuba pacijenti mogu koristiti posebnu pastu za osjetljive zube, te odabrati četkicu za zube s mekim vlaknima. Četkajte zube polako kako biste ublažili simptome. Ako koristite tekućinu za ispiranje usta, odaberite vodicu za ispiranje usta koja ne sadrži alkohol. Ako gornji koraci ne ublaže vaše simptome, razgovarajte sa svojim stomatologom o odgovarajućoj metodi liječenja.

Metoda liječenja osjetljivih zuba ovisi o temeljnom uzroku. Liječnik može propisati posebnu pastu za zube koja blokira osjećaj boli ili gel koji sadrži fluorid za jačanje zubne cakline. U međuvremenu, ako su osjetljivi zubi uzrokovani karijesom, nužan je postupak plombiranja zuba.

Ako su osjetljivi zubi uzrokovani određenim medicinskim stanjima, kao što su GERB ili bulimija, liječnik će prvo liječiti ta stanja kako bi spriječio daljnje oštećenje cakline. GERB se može liječiti lijekovima koji smanjuju proizvodnju želučane kiseline, dok liječenje bulimije zahtijeva psihoterapiju.

Osjetljive zube uzrokovane povlačenjem desni mogu se prevladati nježnim pranjem zubi i održavanjem dobre oralne higijene. Međutim, ako je skupljanje dovoljno ozbiljno i uzrokuje jaku osjetljivost zuba, liječnik će preporučiti transplantaciju zubnog mesa. Ovaj postupak se izvodi uzimanjem male količine tkiva s gornjeg nepca koje se pričvršćuje na oštećeno područje desni.

Naučiti upravljati stresom i smanjiti unos kofeinskih pića također može pomoći u sprječavanju škrgutanja zubima. Međutim, ako se navika nastavi, pacijent može koristiti zubnu zaštitu kako bi spriječio karijes.

U slučaju osjetljivih zuba koji se ne mogu liječiti navedenim metodama, liječnik će obaviti liječenje korijenskog kanala. Ovaj postupak uključuje bušenje zuba kako bi se uklonila oštećena pulpa unutar zuba. Nakon što se pulpa ukloni, unutrašnjost zuba će dobiti antibiotsku pastu kako bi se spriječila infekcija. Zatim će liječnik zatvoriti šupljinu plombom.

Prevencija osjetljivih zuba

Kako biste spriječili nastanak osjetljivih zuba, održavajte usta i zube čistima pranjem zubi dva puta dnevno. Koristite četkicu za zube s mekanim vrhom i pastu za zube koja sadrži fluorid. Važno je polagano četkati zube, a praznine čistiti koncem za zube.

Ako navika škrgutanja zubima ne nestane, pacijent može zatražiti od liječnika da napravi štitnik za zube. Međutim, ako je navika škrgutanja zubima dovoljno ozbiljna, pacijent može zahtijevati operaciju za promjenu položaja zuba ili lijekove za opuštanje oralnih mišića.

Osim gore navedenih koraka, izbjegavajte kiselu i slatku hranu ili piće. Umjesto toga, konzumirajte sir, mlijeko te voće i povrće jer oni mogu ukloniti kiseline i bakterije koje oštećuju zube.

Druga preventivna mjera je prestanak izbjeljivanja zubi, jer postupak može izazvati osjetljive zube, makar i samo privremeno. Preporuča se najprije konzultirati stomatologa ako želite nastaviti s zahvatom.