optimusveterinaria.com

Neurogeni šok je stanje kada krv ne može normalno teći u tjelesna tkiva zbog oštećenja živčanog sustava. Ako se ne liječi, neurogeni šok može biti smrtonosan. Stoga je potrebno rano prepoznavanje i hitno liječenje.

Neurogeni šok, također poznat kao vazogeni šok, obično se javlja kao posljedica ozljede leđne moždine. Ozljeda uzrokuje poremećenu simpatičku funkciju živčanog sustava, što je funkcija koja regulira rad srca, krvni tlak i disanje.

Ako simpatički živčani sustav ne može ispravno funkcionirati, krvni tlak u tijelu može drastično pasti (šok) tako da cirkulacija krvi u cijelom tijelu ne postaje optimalna. Kao rezultat toga dolazi do oštećenja u različitim tjelesnim tkivima.

Uzroci neurogenog šoka

Neurogeni šok nastaje zbog oštećenja živčanog sustava što uzrokuje smetnje u simpatičkoj funkciji. Simpatički živčani sustav radi na jačanju otkucaja srca, povećanju krvnog tlaka i protoka te širenju dišnih puteva.

Kada simpatički živčani sustav ne funkcionira, krvne žile su proširene tako da nisu u stanju potaknuti protok krvi u cijelom tijelu. To uzrokuje smanjenje krvnog tlaka, što je praćeno smanjenjem protoka krvi u stanice, tkiva i organe.

Oštećenje živčanog sustava općenito je uzrokovano ozljedom ili traumom leđne moždine. Trauma može biti posljedica prostrelnih rana, prometnih nesreća ili sportskih ozljeda.

Ozljede leđne moždine koje uzrokuju neurogeni šok mogu se podijeliti u dvije vrste, i to:

• Primarna ozljeda leđne moždine, što je oštećenje živčanog sustava koje se javlja ubrzo nakon ozljede
• Sekundarna ozljeda leđne moždine, što je oštećenje živčanog sustava koje se javlja satima ili danima nakon ozljede

Osim ozljede leđne moždine, nekoliko drugih stanja ili bolesti koje također mogu uzrokovati neurogeni šok su:

• Primjena lijekova koji utječu na funkciju simpatikusa
• Nedostatak kisika u mozgu, na primjer zbog moždanog udara
• Subarahnoidalno krvarenje
• Meningitis (upala sluznice mozga)

Iako vrlo rijedak, neurogeni šok također može biti posljedica napadaja kod epilepsije, Guillain-Barreovog sindroma i moždanih hernija. Neki zahvati blizu kralježnice, kao što je operacija ili primjena anestezije, također mogu uzrokovati neurogeni šok.

Simptomi neurogenog šoka

Neurogeni šok je hitna situacija koju karakterizira istovremeni pad vitalnih znakova, i to:

• Sniženi krvni tlak (sistolički tlak <100 mmHg)
• Smanjen broj otkucaja srca (puls <60 otkucaja u minuti)
• Sniženje tjelesne temperature (temperatura <36,5°C)

Ove znakove obično prate sljedeći simptomi:

• Vrtoglavica
• Gadan
• Geg
• Prazan pogled
• Onesvijestiti se
• Prekomjerno znojenje
• Živčani
• blijeda koža

U težim stanjima, oboljeli mogu imati i druge simptome, kao što su:

• Teško disati
• Bol u prsima
• Slabost
• Plave usne i prsti (cijanoza)
• Puls je teško opipati
• Drhtanje

Kada ići liječniku

Odmah potražite liječničku pomoć ako osjetite gore spomenute simptome neurogenog šoka, na primjer ako imate ozljedu leđne moždine praćenu mučninom ili vrtoglavicom te bolovima u prsima.

Važno je zapamtiti, nemojte čekati da se simptomi pogoršaju. Neurogeni šok je opasno stanje i može biti smrtonosan, stoga je potrebno liječenje što je prije moguće.

Dijagnoza neurogenog šoka

Neurogeni šok je hitno stanje koje se mora odmah liječiti kako bi se izbjegle fatalne posljedice. Dijagnoza se postavlja brzo traženjem povijesti događaja prije šoka i brzim pregledom vitalnih znakova. Nakon toga će se provoditi hitno liječenje dok se stanje bolesnika ne stabilizira.

Nakon što se stanje bolesnika stabilizira, liječnik će provesti dodatne pretrage kako bi se utvrdio uzrok neurogenog šoka, kao što su:

• CT skeniranje, za uvid u stanje kralježnice i otkrivanje krvarenja ili drugih oštećenja
• MRI, da biste vidjeli stanje leđne moždine ili mozga da biste vidjeli bilo kakve abnormalnosti

Liječenje neurogenog šoka

Neurogeni šok mora se odmah liječiti kako bi se izbjeglo trajno oštećenje organa. Hitno liječenje ima za cilj stabilizirati vitalne znakove pacijenta, kao što su krvni tlak, broj otkucaja srca i disanje, te izbjeći daljnje ozljede ili oštećenja.

Kod neurogenog šoka uzrokovanog ozljedom leđne moždine liječenje započinje minimiziranjem promjena u položaju tijela bolesnika ili uopće imobilizacijom bolesnika. Time se želi spriječiti daljnje oštećenje živčanog sustava.

Ako je potrebno, liječnik će izvršiti sljedeće radnje:

• Pričvrstite potporu na dišne ​​putove pacijenta i osigurajte potporu kisikom
• Povećajte krvni tlak davanjem intravenskih tekućina i lijekova za sužavanje krvnih žila, kao što je dopamin, norepinefrin, epinefrinai vazopresin
• Povećajte broj otkucaja srca davanjem lijeka atropina.

Daljnje liječenje će se provesti nakon što se utvrdi uzrok neurogenog šoka. Kod neurogenog šoka uzrokovanog traumom kralježnice, izvršit će se operacija kralježnice kako bi se popravilo oštećenje leđne moždine koja je bila ozlijeđena.

Komplikacije neurogenog šoka

Neurogeni šok može uzrokovati trajno oštećenje organa ili tkiva u tijelu koji ne dobivaju odgovarajuću opskrbu krvlju. To se može dogoditi istovremeno u svim organima tako da može uzrokovati smrt.

Prevencija neurogenog šoka

Najbolji način za sprječavanje neurogenog šoka je izbjegavanje temeljnog uzroka. Jedan od načina na koji se može učiniti je spriječiti ozljede leđne moždine, na primjer:

• Vozite oprezno, na primjer uvijek vezati sigurnosni pojas i ne voziti kada ste pijani ili pospani
• Uvijek provjerite dubinu vode prije nego što skočite u vodu
• Izbjegnite rizik od pada
• Budite oprezni kada vježbate, na primjer, tako da nosite odgovarajuću zaštitu