optimusveterinaria.com

Periferna arterijska bolest (PAD) ili Bolest perifernih arterija je stanje u kojem je blokiran dotok krvi u noge zbog sužavanja krvnih žila koje potječu iz srca (arterije). Kao rezultat toga, udovi koji nemaju opskrbu krvlju osjećat će bol, osobito kada hodate.

Bolest perifernih arterija ponekad ne uzrokuje nikakve simptome i razvija se sporo. Ako se ne liječi, periferna arterijska bolest može se pogoršati do točke smrti tkiva i riskirati amputaciju.

Ovu bolest pokreću različita stanja zbog nezdravog načina života, poput hipertenzije, dijabetesa i visokog kolesterola. Stoga je najučinkovitiji način prevencije bolesti perifernih arterija živjeti zdrav način života, uravnoteženom hranjivom prehranom i redovitim vježbanjem.

Simptomi bolesti perifernih arterija

Osobe s bolešću perifernih arterija isprva ne osjećaju nikakve simptome ili osjećaju samo blage simptome, kao što su grčevi, udovi su teški, ukočeni ili bolni. Bol koja se osjeća pogoršat će se kada je pacijent aktivan (npr. hodanje ili penjanje stepenicama), a povući će nakon što se pacijent odmara. Ovo stanje je također poznato kao klaudikacija.

Klaudikacija u starijih osoba ne smije se smatrati samo normalnom tegobom zbog starenja. Ako osjetite ove simptome, odmah se posavjetujte s liječnikom, osobito ako ste stariji od 50 godina, pušač, bolujete od dijabetesa, hipertenzije ili visokog kolesterola.

Jer ako se ne kontrolira, s vremenom će se arterije suziti i uzrokovati pritužbe u obliku:

• Stopala su hladna i plava (izgledaju blijedo).
• Na nogama su rane koje ne zacjeljuju.
• Stopala su pocrnjela i istrunula.

Ove tegobe su znak odumiranja tkiva i u opasnosti su od amputacije. Ova smrt tkiva može biti raširena ako se ne liječi odmah.

Uz klaudikaciju i odumiranje tkiva, sljedeći simptomi mogu biti i znakovi bolesti perifernih arterija:

• Gubitak kose
• Smanjeni mišići nogu
• Krhki i spori rast noktiju na nogama
• Erektilna disfunkcija kod muškaraca

Uzroci bolesti perifernih arterija

Slično koronarnoj bolesti srca i moždanom udaru, bolest perifernih arterija uzrokovana je nakupljanjem masti u stijenkama krvnih žila. Kod bolesti perifernih arterija to se nakupljanje događa u arterijama koje opskrbljuju noge krvlju.

Masne naslage mogu suziti arterije, tako da dotok krvi u noge postaje blokiran. Ovaj proces je također poznat kao ateroskleroza, a može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela.

Iako rijetka, bolest perifernih arterija također može biti uzrokovana upalom arterija i ozljedom nogu.

Čimbenici rizika od bolesti perifernih arterija

Naravno, arterije će se stvrdnuti (arterioskleroza) i suziti s godinama (osobito nakon 50. godine), ali se taj proces može brže dogoditi kod ljudi sa sljedećim stanjima:

• Pretilost
• Dijabetes
• Navika pušenja
• Hipertenzija
• Visok kolesterol
• Bolesti s visokim razinama homocisteina (hiperhomocisteinemija)
• Imati člana obitelji koji ima bolest perifernih arterija, koronarnu bolest srca ili moždani udar.

Dijagnoza bolesti perifernih arterija

Od simptoma na koje se žali, liječnik će obaviti fizikalni pregled, posebno opipavanje pulsa na nogama i pregled gležanj-bračijalni indeks (ABI). ABI ima za cilj usporediti krvni tlak u gležnju s krvnim tlakom u ruci. Niži krvni tlak u gležnjevima može signalizirati bolest perifernih arterija.

Kako bi bio siguran, liječnik će provesti kontrolni pregled u obliku:

• Doppler ultrazvuk

  Doppler ultrazvuk se može koristiti za uvid u stanje začepljenih arterija u nogama, koristeći zvučne valove kao medij.

• Angiografija

  Angiografija se radi ubrizgavanjem kontrastne tekućine u venu prije snimanja CT ili MRI slike. Cilj je da slika krvnih žila na rezultatima pregleda postane jasnija i detaljnija.

• krvni test

  Liječnik će uzeti uzorak krvi pacijenta kako bi izmjerio razinu kolesterola ili šećera u krvi, što može povećati rizik od razvoja bolesti perifernih arterija.

Liječenje bolesti perifernih arterija

Liječenje bolesti perifernih arterija ima za cilj liječenje simptoma, kako bi se pacijenti mogli vratiti svojim prethodnim aktivnostima. Liječenje se također provodi kako bi se spriječilo pogoršanje ateroskleroze, kako bi pacijenti izbjegli srčani i moždani udar.

Bolesnicima će se savjetovati da prestanu pušiti, redovito vježbaju 30 minuta dnevno (5 dana u tjednu) i održavaju idealnu tjelesnu težinu. Ovi koraci će se kombinirati sa:

Olijek

Za liječenje bolesti perifernih arterija, pacijenti mogu trebati samo 1-2 od sljedećih lijekova ili će možda trebati uzimati sve sljedeće lijekove:

• lijek za kolesterol, npr. simvastatin. Ovaj lijek djeluje na snižavanje kolesterola.
• lijek za hipertenziju, Na primjer, ACE inhibitori. Ovaj lijek se daje za snižavanje krvnog tlaka.
• lijek za dijabetes, npr. metformin. Ovaj lijek se daje za snižavanje razine šećera u krvi.
• razrjeđivači krvi, kao što su aspirin ili klopidogrel. Ovaj lijek djeluje na sprječavanje nakupljanja krvnih ugrušaka u suženim arterijama.
• Lijekovi za širenje krvnih žila, npr. cilostazol ili pentoksifilin. Ovaj lijek glatko vraća protok krvi.

Operacija

Ako su lijekovi neučinkoviti, a bol je vrlo jaka, izvršit će se operacija vaskularnog kirurga kako bi se obnovila cirkulacija krvi u nozi. Vrste operacija koje se mogu izvesti su:

• Angioplastika

  Angioplastika se izvodi umetanjem malog balona, ​​zajedno s kateterom, kako bi se proširila sužena arterija.

• Operacija zaobići krvna žila

  Operacija zaobići krvnih žila se vrši uzimanjem krvnih žila iz drugih dijelova tijela, kao alternativni put za začepljene krvne žile.

• Trombolitička terapija

  Trombolitička terapija je postupak ubrizgavanja lijekova koji otapaju ugrušak izravno u sužene arterije.

Komplikacije bolesti perifernih arterija

Nedostatak unosa krvi može uzrokovati infekcije ili rane na nogama, posebno na prstima koji ne zacjeljuju. Ovo stanje se može pogoršati i dovesti do smrti tkiva ili gangrene, što zahtijeva amputaciju.

Kao što je ranije rečeno, proces ateroskleroze može se pojaviti i u krvnim žilama srca i mozga. Ako se ne kontrolira, ovo stanje će dovesti do opasnih komplikacija, kao što su moždani ili srčani udar.

Prevencija koronarne bolesti srca

Najučinkovitiji način prevencije bolesti perifernih arterija je prevencija ateroskleroze, i to:

• Prestati pušiti.
• Jedite uravnoteženu hranjivu prehranu.
• Redovito vježbanje 30-45 minuta dnevno, 3-5 dana u tjednu.
• Održavajte idealnu tjelesnu težinu.
• Smanjite konzumaciju alkoholnih pića.
• Slijedite savjete liječnika za liječenje dijabetesa, hipertenzije ili visokog kolesterola.