Sekundarna hipertenzija - simptomi, uzroci i liječenje

Sekundarna hipertenzija je stanje visokog krvnog tlaka uzrokovano određenim bolestima. Ovo stanje brazličit s visoki krvni tlak općenito (primarna hipertenzija) nepoznatog uzroka.

Sekundarna hipertenzija može biti uzrokovana poremećajima krvnih žila, bubrega, srca ili endokrinog sustava. Za liječenje sekundarne hipertenzije potrebno je prvo liječiti uzrok, a ne samo promjenom načina života i primjenom antihipertenzivnih lijekova.

Uzroci sekundarne hipertenzije

Sekundarna hipertenzija može biti uzrokovana raznim zdravstvenim stanjima, od kojih je jedna bolest bubrega. To se događa jer bubrezi proizvode hormon koji regulira krvni tlak (renin).

Kada dođe do bolesti bubrega, poremetit će se i proizvodnja hormona renina, pa se krvni tlak povećava. Neki primjeri bubrežnih bolesti koje mogu uzrokovati sekundarnu hipertenziju su policistična bolest bubrega i glomerulonefritis.

Osim bolesti bubrega, sekundarnu hipertenziju mogu uzrokovati i poremećaji u radu nadbubrežne žlijezde. Nadbubrežne žlijezde igraju ulogu u proizvodnji hormona koji također pomažu u kontroli krvnog tlaka.

Kada doživite poremećaj, nadbubrežne žlijezde će proizvoditi prekomjerne hormone tako da se krvni tlak može povećati. Neke vrste poremećaja nadbubrežnih žlijezda uključuju:

  • Cushingov sindrom
  • Conn sindrom
  • Feokromocitom

Sekundarna hipertenzija može biti uzrokovana i drugim zdravstvenim poremećajima, kao što su bolesti štitnjače i paratireoidne žlijezde, apneja za vrijeme spavanjai koarktacija aorte. Pretilost i konzumacija lijekova, kao što su kontracepcijske pilule, antidepresivi i nesteroidni protuupalni lijekovi, također mogu izazvati sekundarnu hipertenziju.

Simptomi sekundarne hipertenzije

Sekundarna hipertenzija rijetko uzrokuje simptome. Simptomi koji se pojavljuju uglavnom potječu od osnovne bolesti sekundarne hipertenzije i mogu biti poznati tek kada pacijent obavi pregled za tu bolest.

Međutim, postoji nekoliko znakova koji mogu razlikovati sekundarnu hipertenziju od primarne hipertenzije, uključujući:

  • Hipertenzija se pojavljuje iznenada prije 30. godine ili nakon 55. godine života.
  • Nema člana obitelji bolesnika koji boluje od hipertenzije.
  • Pacijent nije pretio.
  • Krvni tlak može doseći više od 180/120 mmHg.
  • Visoki krvni tlak ne može se liječiti samo jednim ili dva lijeka za hipertenziju (rezistentna hipertenzija).

Kada ići liječniku

Dugotrajna primjena kortikosteroida može uzrokovati Cushingov sindrom. Razgovarajte sa svojim liječnikom o prednostima i rizicima njegove uporabe ako dugotrajno uzimate kortikosteroidne lijekove.

Neke bolesti za koje je dugotrajno liječenje kortikosteroidima autoimuna bolest ili astma.

Kontrole krvnog tlaka potrebno je redovito provoditi, osobito ako bolujete od bolesti koje mogu uzrokovati sekundarnu hipertenziju. Ponovno se posavjetujte s liječnikom o tome kada i koliko puta treba obaviti provjeru krvnog tlaka.

Dijagnoza sekundarne hipertenzije

U dijagnosticiranju sekundarne hipertenzije, liječnik će pitati o simptomima koje je doživio pacijent i pregledat će povijest bolesti. Zatim će liječnik izmjeriti krvni tlak. Fizikalni pregled se također radi kako bi se otkrile druge abnormalnosti koje mogu uzrokovati porast krvnog tlaka.

Zatim će liječnik obaviti kontrolni pregled kako bi otkrio uzrok sekundarne hipertenzije. Provedene inspekcije uključivale su:

  • krvni test
  • test urina
  • ultrazvuk
  • elektrokardiogram (EKG)

Sekundarni tretman hipertenzije

Liječenje sekundarne hipertenzije je liječenje temeljnog uzroka bolesti. Ako je sekundarna hipertenzija uzrokovana tumorom ili abnormalnošću u krvnim žilama, može se izvesti kirurški zahvat.

Također će se davati antihipertenzivi za snižavanje krvnog tlaka. Neki od ovih antihipertenzivnih lijekova su:

  • ACE inhibitor, kao kaptopril i lizinoprila.
  • ARB-ovi, kao npr kandesartan i valsartan.
  • Lijekovi antagonisti kalcija, npr. amlodipin.
  • Diuretici, kao npr furosemid.
  • Beta-blokatori, kao što su atenolol i karvedilol.
  • Lijekovi koji blokiraju renin, npr. aliskiren.

Komplikacije sekundarne hipertenzije

Sekundarna hipertenzija može uzrokovati komplikacije ako liječenje hipertenzije ili osnovne bolesti nije prikladno. Sljedeće su neke od komplikacija koje se mogu pojaviti:

  • Zadebljanje arterija ili ateroskleroza
  • Aneurizma mozga
  • Poremećena funkcija bubrega
  • Zastoj srca
  • Vizualni poremećaj
  • Smanjena funkcija mozga
  • Metabolični sindrom

Prevencija sekundarne hipertenzije

Pravi način prevencije sekundarne hipertenzije je liječenje uzroka sekundarne hipertenzije. U međuvremenu, kako biste spriječili hipertenziju općenito, vodite zdrav način života, na primjer:

  • Jedite hranu bogatu vlaknima i malo masti, poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih mliječnih proizvoda.
  • Smanjite konzumaciju hrane bogate soli.
  • Održavajte idealnu tjelesnu težinu kako biste spriječili pretilost koja može pogoršati hipertenziju.
  • Vježbajte redovito.
  • Ograničavanje konzumacije alkohola i prestanak pušenja.
  • Dobro upravljajte stresom, na primjer meditacijom ili jogom.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found