optimusveterinaria.com

Osjećate li često umor čak i nakon spavanja ili se dovoljno odmarate tijekom dana? Ako je tako, to bi mogao biti znak stanja zvanog sindrom kroničnog umora.

Sindrom kroničnog umora ili sindrom kroničnog umora (CFS) je stanje koje karakterizira osjećaj umora cijelo vrijeme. To će zasigurno smanjiti kvalitetu života oboljelih, jer će se zbog pritužbi na stalni umor oboljeli od CFS-a osjećati nemoćno raditi ili obavljati druge aktivnosti.

Za razliku od umora zbog naporne tjelesne aktivnosti ili nesposobnosti, sindrom kroničnog umora može čak uzrokovati umor koji je dovoljno jak da oteža bolesniku ustati iz kreveta (slabost). Ovaj umor se i dalje može pojaviti kada se probudite, iako ste dovoljno naspavali. Ne samo kod odraslih, ovo se stanje može pojaviti i kod djece.

Simptomi sindroma kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora može uzrokovati simptome koji se razlikuju, ovisno o ozbiljnosti stanja koje doživljava svaki oboljeli. Za osobu se kaže da ima sindrom kroničnog umora ako se često ili stalno osjeća umorno duže od 6 mjeseci bez ikakvog razloga.

Osim umora, simptomi koji se mogu pojaviti kao posljedica ovog zdravstvenog poremećaja su:

• Bolovi u mišićima i zglobovima.
• Glavobolja.
• Teško se koncentrirati.
• Poremećaji spavanja, kao što su poteškoće sa uspavljivanjem, češće spavanje ili često buđenje dok spavate.
• Vrtoglavica kod sjedenja ili stajanja zbog sniženog krvnog tlaka.
• Psihološki problemi, kao što su nekontrolirane emocije, česta panika i tjeskoba.
• Natečeni limfni čvorovi.
• Grlobolja.

Osim gore navedenih simptoma, osobe sa sindromom kroničnog umora mogu osjetiti i druge simptome, kao što su zimica i noćno znojenje, probavne smetnje, lupanje srca u prsima te utrnulost ili trnci u određenim dijelovima tijela.

Uzroci sindroma kroničnog umora

Do sada je točan uzrok sindroma kroničnog umora još uvijek nepoznat. Međutim, smatra se da sljedeći čimbenici povećavaju rizik za razvoj ovog sindroma:

• Slabost u imunološkom sustavu.
• Autoimuna bolest.
• Hormonski poremećaji, na primjer zbog bolesti štitnjače.
• Pretjerani stres.
• Psihološki poremećaji, kao što su depresija i anksiozni poremećaji.
• Rak.
• Virusne i bakterijske infekcije.
• Srčana bolest.

Kako bi se utvrdilo boluje li osoba od sindroma kroničnog umora, potrebno je obaviti pregled kod liječnika. Prilikom utvrđivanja dijagnoze, liječnik će obaviti fizikalni pregled i pratiti povijest pritužbi koje osjeća pacijent.

Liječnik će također obaviti niz pregleda kako bi otkrio postoje li neki od gore navedenih čimbenika rizika. Nakon potvrde dijagnoze i čimbenika rizika, liječnik će propisati odgovarajuće liječenje.

Liječenje sindroma kroničnog umora

Do sada ne postoji potpuno učinkovita metoda liječenja za liječenje sindroma kroničnog umora. Međutim, može se poduzeti nekoliko koraka liječenja kako bi se ublažili simptomi sindroma kroničnog umora i pomogli oboljelima da se neometano vrate na posao i aktivnosti.

Nakon što sazna koji čimbenici rizika mogu izazvati simptome sindroma kroničnog umora kod oboljelih, liječnik će liječiti te čimbenike rizika. Sljedeći su oblici liječenja koji se mogu učiniti za liječenje sindroma kroničnog umora:

Davanje lijekova

Liječnici će dati lijekove za liječenje poremećaja za koje se sumnja da su okidač za sindrom kroničnog umora.

Na primjer, ako su simptomi sindroma kroničnog umora uzrokovani depresijom, liječnik će propisati antidepresive za liječenje depresije. Ovaj lijek se također može koristiti za udobnije spavanje pacijenata.

Osim toga, liječnici također mogu propisati lijekove protiv bolova ili nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID), kao što su ibuprofen i aspirin, za liječenje bolova kod pacijenata.

Psihoterapija

Osim uzimanja lijekova, liječnici će predložiti i psihoterapiju koja će pomoći smirivanju uma osoba sa sindromom kroničnog umora. Osim toga, ova metoda se također može koristiti za daljnje istraživanje uzroka sindroma kroničnog umora, ako se sumnja da je ovo stanje nastalo zbog psihičkih problema.

Jedan oblik psihoterapije koji se često koristi za pomoć oboljelima od sindroma kroničnog umora je kognitivno-bihevioralna terapija.

Fizikalna terapija

Iako se osjećaju umorno, oboljeli od CFS-a i dalje moraju redovito vježbati. To je zato što se lagano vježbanje pokazalo učinkovitim u ublažavanju simptoma sindroma kroničnog umora.

Kako bi povećali izdržljivost osoba sa sindromom kroničnog umora, liječnici mogu predložiti fizikalnu terapiju u obliku: stupnjevano vježbanje, naime tjelesna vježba koja počinje niskim intenzitetom, a zatim se postupno povećava prema mogućnostima pacijenta.

Osim liječenja, oboljelima od sindroma kroničnog umora savjetuje se i poboljšanje načina života kako bi bili zdraviji. Neke od promjena koje se mogu napraviti su:

• Ograničite unos kofeinskih i alkoholnih pića.
• Prestati pušiti.
• Smanjite stres opuštanjem.
• Odmarajte se dovoljno. Pokušajte spavati 7-8 sati svake noći.
• Jedite uravnoteženu hranjivu prehranu.
• Vježbajte redovito prema preporukama liječnika.

Ako se stalno osjećate umorno ili slabo, do te mjere da ste često odsutni s posla ili niste u mogućnosti obavljati svakodnevne aktivnosti, odmah se obratite liječniku. Ovo je važno kako biste saznali imate li sindrom kroničnog umora i otkrili što ga uzrokuje.