Upoznajte se s klasifikacijom hipertenzije i čimbenicima rizika koji utječu

Razina stanja krvnog tlaka osobe određena je klasifikacijom hipertenzije. Klasifikacija hipertenzije je napravljena da se vidi je li krvni tlak osobe na sigurnoj razini ili obrnuto.

Prema uzroku, hipertenzija se dijeli u 2 skupine, a to su primarna/esencijalna hipertenzija i sekundarna hipertenzija. Primarna hipertenzija je hipertenzija bez poznatog točnog uzroka, s druge strane sekundarna hipertenzija je hipertenzija uzrokovana drugim osnovnim bolestima.

Više od 90 posto slučajeva hipertenzije spada u kategoriju primarne hipertenzije, dok sekundarna hipertenzija čini samo 2 do 10 posto ukupnih slučajeva hipertenzije.

Klasifikacija hipertenzije

Pri pregledu krvnog tlaka, mjeri se sistolički i dijastolički tlak. Krvni tlak se klasificira kao normalan ako je sistolički manji od 120 mmHg, a dijastolički manji od 80 mmHg, ili se obično piše kao 120/80 mmHg.

Sljedeća je klasifikacija stupnjeva kod druge hipertenzije:

Prehipertenzija

Sistolički krvni tlak od 120-139 mmHg ili dijastolički krvni tlak od 80-89 mmHg klasificira se kao prehipertenzija. Osobe s prehipertenzijom klasificiraju se kao osobe koje imaju veći rizik od razvoja hipertenzije.

Dakle, ako je vaš krvni tlak 110/85 mmHg ili 130/79 mmHg, klasificirani ste kao osoba s rizikom od hipertenzije. U ovom stanju potrebne su promjene načina života kako bi se smanjio rizik od razvoja hipertenzije u budućnosti.

Hipertenzija 1. stupnja

Sistolički krvni tlak 140-159 mmHg ili dijastolički krvni tlak 90-99 mmHg. Ako je vaš sistolički ili dijastolički krvni tlak u ovom rasponu, trebat će vam liječenje zbog većeg rizika od oštećenja organa.

Hipertenzija 2 stupnja

Sistolički krvni tlak > 160 mmHg ili dijastolički krvni tlak > 100 mmHg. U ovoj fazi pacijentu obično treba više od jednog lijeka. Možda je došlo do oštećenja organa, kao i kardiovaskularnih poremećaja, iako ne nužno simptomatski.

Hipertenzivna kriza

Ako vam krvni tlak naglo prijeđe 180/120 mmHg, imate hipertenzivnu krizu. U ovoj fazi trebate se odmah obratiti svom liječniku, osobito ako osjetite znakove oštećenja organa kao što su bol u prsima, otežano disanje, bol u leđima, utrnulost, promjene vida ili poteškoće u govoru.

Na krvni tlak snažno utječu psihološki čimbenici ili stanje tijela tijekom pregleda. Stoga je za potvrdu dijagnoze hipertenzije potrebno najmanje 2 puta izmjeriti krv u razmaku od 1 tjedna.

Ako se u 2 mjerenja vaši rezultati krvnog tlaka znatno razlikuju, rezultat koji će se uzeti je rezultat višeg mjerenja krvnog tlaka.

Različiti faktori rizika od hipertenzije

Jedan od čimbenika rizika za hipertenziju je starenje. Kod žena se visoki krvni tlak obično javlja u dobi od 65 godina. U međuvremenu, kod muškaraca počevši od 45 godina.

Nekoliko kroničnih bolesti također se smatraju čimbenicima rizika za hipertenziju, uključujući dijabetes, poremećaje spavanja i bolesti bubrega. Za one od vas koji imaju članove obitelji koji imaju hipertenziju, također će se povećati rizik od razvoja hipertenzije.

Osim toga, postoji nekoliko drugih čimbenika rizika na koje uvelike utječe način života, kao što su:

1. Stres

Stresna stanja i svi događaji koji mogu izazvati stres mogu povećati krvni tlak. Ako je doživljeni stres težak i traje dulje vrijeme, mogućnost pojave hipertenzije postaje veća.

2. Previše konzumiranja soli

Priroda soli u tijelu je zadržavanje tekućine. Ako se previše tekućine zadrži u krvnim žilama, povećava se opterećenje srca i krvnih žila, čime se povećava krvni tlak.

3. Nedostatak kalija

Kalij pomaže u smanjenju soli u tijelu. Kada nedostaje kalij, tijelo ne može smanjiti razinu soli. Kao što je već rečeno, previše soli će povećati krvni tlak.

4. Prekomjerna težina

Tijelo treba krv za opskrbu kisikom. Što je tijelo teže, potrebno je više krvi. Stoga, što više krvi prolazi kroz krvne žile, to je veći pritisak na stijenke arterija, što znači da se krvni tlak povećava.

5. Nije fizički aktivan

Ljudi koji se redovito bave tjelesnim aktivnostima poput sporta imaju niži broj otkucaja srca u mirovanju od onih koji nisu fizički aktivni. Što je broj otkucaja srca veći, srce jače radi, a pritisak na stijenke krvnih žila jači.

Mjere prevencije hipertenzije

Iako je vaš krvni tlak klasificiran kao siguran, ipak morate poduzeti preventivne korake kako biste izbjegli rizik od razvoja hipertenzije, bolesti srca i moždanog udara.

Kako starite, mjere opreza također postaju važnije, budući da se sistolički tlak povećava nakon 50 i više godina. Sljedeće su neke mjere opreza koje mogu pomoći u smanjenju ili prevenciji hipertenzije:

  • Smanjite potrošnju soli
  • Smanjite konzumaciju kofeina
  • Smanjite konzumaciju alkohola
  • Raditi vježbe
  • Održavajte težinu
  • Upravljanje stresom

Krvni tlak je jedan od vitalnih znakova tijela. Odnosno, ovaj znak može ukazivati ​​na cjelokupno zdravlje osobe. Stoga su mjerenja krvnog tlaka jedna od kontrola koje je potrebno redovito provoditi kako biste saznali kojoj klasifikaciji hipertenzije pripadate.

Ako je tlakomjer (uređaj za mjerenje krvnog tlaka) dostupan, možete samostalno izmjeriti krvni tlak kod kuće. Ako ne, provjerite svoj krvni tlak liječniku barem 1-2 godine. Međutim, ako se pokaže da postoji visoki krvni tlak, morate slijediti raspored kontrole koji vam je preporučio liječnik.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found