optimusveterinaria.com

Psihoza je stanje u kojem bolesnik ima poteškoća u razlikovanju stvarnosti i mašte. Ovo stanje karakterizira pojava halucinacija i deluzija (deluzija).

Psihoza se javlja zbog poremećaja u mozgu koji utječe na način na koji mozak radi u obradi informacija. Ovo stanje mijenja način na koji oboljeli razmišlja i ponaša se.

Psihoza može poremetiti život oboljelog. Stoga se ovo stanje mora liječiti na odgovarajući način. Trik je u psihoterapiji ili lijekovima.

Uzroci psihoze

Psihoza je zapravo simptom mentalne bolesti. Međutim, ne zna se točno kako se psihoza pojavljuje kod psihičkih bolesti.

Sljedeće vrste mentalnih bolesti koje mogu imati simptome psihoze:

• Shizofrenija
• Teška depresija
• Bipolarni poremećaj
• Delusioni poremećaj

Psihotične epizode koje osoba doživljava često su pod utjecajem vrste doživljene mentalne bolesti. Na primjer, osobe s bipolarnim poremećajem imaju veću vjerojatnost da će imati grandiozne deluzije, dok osobe s depresijom ili shizofrenijom imaju veću vjerojatnost da će imati zablude o zlostavljanju.

Osim psihičkih bolesti, psihoza se može pojaviti i kod bolesti uzrokovanih poremećajima mozga, odnosno bolesti koje mogu uzrokovati komplikacije na mozgu. Primjeri ovih bolesti su:

• Parkinsonova bolest
• Huntingtonova bolest
• HIV/AIDS
• Sifilis
• Malarija
• Alzheimerova bolest
• Lupus
• Multipla skleroza
• Ozljeda mozga
• Tumor mozga ili cista
• moždani udar
• Demencija

Čimbenici rizika od psihoze

Iako je točan uzrok nepoznat, sljedeći su čimbenici za koje se smatra da povećavaju rizik od psihoze kod osobe:

• Imati člana obitelji s poviješću psihoze ili drugih mentalnih poremećaja
• Doživljavanje traumatičnog događaja, kao što je smrt voljene osobe ili seksualno uznemiravanje
• Imati povijest zlouporabe droga ili ovisnosti o alkoholu
• Imati povijest psihičkih i fizičkih bolesti ili ozljeda koje zahtijevaju dugotrajno liječenje

Simptomi psihoze

Glavni simptom psihoze je pojava zabluda i halucinacija, koje se s vremenom razvijaju. Iako se ponekad može povući, ovi simptomi ne nestaju u potpunosti.

Zablude ili zablude su snažna uvjerenja o nečemu što nije stvarno. Postoje različite vrste zabluda koje se mogu pojaviti u psihozi, uključujući:

• Erotomanija zabluda, odnosno uvjerenje da ga netko (obično netko važan ili poznat) voli
• Zablude o veličini, odnosno uvjerenje da je on netko tko je inteligentan, moćan ili na visokom položaju
• Zablude ljubomore, odnosno uvjerenje da im je partner nevjeran, bez jasnih dokaza
• Zablude o progonu, odnosno uvjerenje da se prema njemu ili onima oko njega postupa nepravedno, špijunira ili da će im se naštetiti
• Somatske zablude, odnosno uvjerenje da pati od bolesti ili tjelesnog deformiteta

U međuvremenu, halucinacije su poremećaji percepcije zbog kojih osoba vidi, čuje, osjeti ili namiriše nešto što zapravo nije tu i što drugi ne doživljavaju.

Osim deluzija i halucinacija, drugi simptomi koji se mogu pojaviti kada osoba doživi psihozu uključuju:

• Govorite neuredno i izvan teme
• Poteškoće u interakciji s drugim ljudima
• Poremećaji raspoloženja, kao što su depresija ili manija
• Zbunjenost
• Poremećaj spavanja
• Gubitak apetita
• Izgubljeni duh
• Poremećaji koncentracije
• Živčani
• Želja za samoubojstvom

Kada ići liječniku

Razgovarajte sa svojim liječnikom ili psihijatrom ako osjetite jedan ili više simptoma psihoze, osobito ako imate osjećaj samoozljeđivanja ili samoubojstva.

Posavjetujte se s liječnikom ako vam se čini da se bilo koji član vaše obitelji ponaša čudno, neorganizirano ili nekontrolirano.

Ako vam je dijagnosticirana psihoza, redovito odlazite na preglede kod svog liječnika kako biste mogli pratiti vaše stanje.

Dijagnoza psihoze

Kako bi dijagnosticirao psihozu, liječnik će postavljati pitanja o simptomima koji su doživjeli i povijesti bolesti pacijenta i obitelji, posebno o povijesti mentalnog zdravlja.

Liječnik također može istražiti pacijentovu osobnost i osobine, uključujući njegovo ponašanje od djetinjstva i pacijentov način rješavanja problema. Nakon toga liječnik će obaviti tjelesni pregled kako bi utvrdio jesu li simptomi pacijenta uzrokovani bolešću ili tjelesnim zlostavljanjem.

Kako bi utvrdio postoje li druge bolesti koje mogu biti uzrok gore navedenih tegoba, liječnik će obaviti nekoliko pratećih pregleda, kao što su:

• Krvni testovi, kako bi se utvrdilo jesu li simptomi pacijenta uzrokovani alkoholizmom ili upotrebom droga
• Skeniranje rendgenskim snimkama, CT-om ili magnetskom rezonancom kako biste vidjeli postoji li bolest u mozgu

Liječenje psihoze

Osobe s psihozom trebaju se odmah liječiti. Ako se psihoza ne liječi odmah, simptomi će se pogoršati. To će utjecati na život bolesnika, kako u okruženju u kojem žive, tako i na poslu.

Način liječenja psihoze ovisi o uzroku. Sljedeće su neke metode liječenja koje se mogu učiniti:

Primjena antipsihotika

Liječnik će vam dati antipsihotike za ublažavanje glavnih simptoma, a to su zablude i halucinacije. Antipsihotici djeluju tako da utječu na kemikalije u mozgu (neurotransmiter), posebno dopamin.

Antipsihotici se mogu davati u obliku pića ili injekcije. Davanje ovih lijekova mora biti uz savjet liječnika, jer će se doza prilagoditi dobi i stanju bolesnika.

Neke vrste antipsihotika koje liječnici mogu dati pacijentima s psihozom su:

• Haloperidol
• Klorpromazin
• perfenazin
• Aripiprazol
• risperidon
• kvetiapin
• olanzapin

Osim antipsihotika, liječnici mogu propisati i antidepresive ili lijekove protiv manije (stabilizator raspoloženja), za ublažavanje depresije i manije, koje često imaju osobe s psihozom. Liječnik će također ubrizgati sedativ, ako postoji opasnost da pacijent može ozlijediti sebe ili druge.

Psihoterapija

Liječnici će također savjetovati pacijentima da, uz lijekove, slijede psihoterapiju. Cilj je promijeniti način razmišljanja i ponašanja, te smanjiti tjeskobu koju doživljava pacijent. Na taj se način pacijent može vratiti svojim aktivnostima.

Neke metode psihoterapije koje se mogu koristiti za liječenje psihoze su:

1. Kognitivno bihevioralna terapija

Kognitivna bihevioralna terapija se provodi usmjeravanjem pacijenta da razumije i razumije stanje od kojeg pati. Cilj je da pacijent može kontrolirati simptome koje doživljava.

2. Obiteljska terapija

Psihotični pacijent treba svoju obitelj da mu pomogne nositi se sa simptomima. Međutim, pacijentovoj obitelji, naravno, također su potrebne informacije i emocionalna podrška kako bi se izborila s psihozom.

Obiteljska terapija ima za cilj pomoći obiteljima identificirati mogućnosti liječenja psihoze, razumjeti kako pružiti podršku pacijentima i razumjeti kako riješiti probleme uzrokovane psihozom kada se simptomi ponove.

3. Grupna terapija

Osobe s psihozom također se mogu pridružiti skupinama čiji članovi dijele istu psihozu. Cilj je da pacijenti razumiju svoje stanje, te znaju kako spriječiti i ublažiti simptome psihoze. Ovu grupu obično vodi psiholog ili psihijatar.

4. Terapija kognitivnog poboljšanja

Ova terapija se provodi korištenjem računala i grupnog rada. Cilj je pomoći pacijentima da bolje razmišljaju i razumiju stvari.

5. Koordinirana posebna njega

Ova terapija kombinira lijekove, psihoterapiju i podršku pacijentima za nastavak rada ili školovanja. Očekuje se da će ova terapija pomoći pacijentima da mogu obavljati svoje normalne aktivnosti.

Komplikacije psihoze

Ako se ne liječi pravilno, osobe s psihozom riskiraju da se napuste. Ovo stanje čini osobe s psihozom ranjivim na nesmotrene stvari ili ugrožavanje sebe, na primjer zlouporabu ilegalnih droga ili prekomjernu konzumaciju alkoholnih pića.

Halucinacije ili zablude koje doživljavaju osobe s psihozom također ih mogu potaknuti na nešto opasno. Na primjer, slušne halucinacije mogu potaknuti oboljelog da počini samoubojstvo ili učini nešto opasno.

Prevencija psihoze

Psihoza se ne može spriječiti. Međutim, možete smanjiti rizik od razvoja psihoze ako učinite sljedeće:

• Liječenje bolesti koje mogu izazvati psihozu
• Izbjegavajte pušenje, konzumiranje alkoholnih pića i zlouporabu droga
• Recite svojoj obitelji, prijateljima ili psihologu o stvarima koje vas traumatiziraju ili zabrinjavaju
• Opuštanje kako biste se nosili sa stresom, na primjer s jogom ili pilatesom
• Dovoljno sna
• Vježbajte redovito