optimusveterinaria.com

Nasilje u obitelji nije samo u obliku fizičkih radnji, već i psihičkog i seksualnog nasilja. Žrtve ove akcije ne vrebaju samo ozljede, zdravstveni problemi, pa čak i smrt. Stoga se zaštitite prepoznavanjem njegovih oblika i kako na njih reagirati.

Nasilje u obitelji (KDRT) su svi oblici prijetnji, uznemiravanja i nasilja između dvoje ljudi koji su vezani brakom ili drugih članova obitelji, poput djece. Ovo je oblik odnosa uvredljiv i otrovan što se događa prilično često.

Svatko ima priliku postati počinitelj ili žrtva obiteljskog nasilja. Međutim, u stvarnosti, većina žrtava obiteljskog nasilja u Indoneziji su žene. Studija je otkrila da je oko 30 posto indonezijskih žena doživjelo obiteljsko nasilje, čak su i neke slučajeve obiteljskog nasilja doživjele trudnice.

Iako se smatra jačom stranom, nasilje mogu doživjeti i muškarci, posebno muškarci koji su u istospolnim vezama. Muškarcima ova situacija može biti teža, jer ne žele da ih nazivaju slabijima od svoje partnerice.

Vrste nasilja u obitelji

Prethodno je spomenuto da obiteljsko nasilje nije samo fizičko, već i psihičko i seksualno koje se može događati kontinuirano.

Prijetnje oružjem i smrću najveći su rizici koji mogu nastati ako se obiteljsko nasilje ne zaustavi. Znakovi fizičkog nasilja u kućanstvu mogu se lako uočiti, primjerice u obliku posjekotina i modrica.

Isto tako, psihičko nasilje može ostaviti emocionalne ožiljke i izazvati nekoliko stanja, poput stresa i depresije. Postoje trenuci kada žrtve obiteljskog nasilja niti ne znaju da doživljavaju obiteljsko nasilje.

Pa, postoji nekoliko oblika obiteljskog nasilja koje morate znati, a to su:

1. Emocionalno zlostavljanje

Sljedeći su znakovi obiteljskog nasilja koje ste možda doživjeli ili doživljavate:

• Partner vas javno kritizira ili vrijeđa.
• Partner vas krivi za njihovo nepristojno ponašanje i kaže da to zaslužujete.
• Često osjećate strah od partnera.
• Mijenjate određene navike ili ponašanja kako biste izbjegli ljutnju na partnera.
• Partner vam zabranjuje rad, nastavak studija ili čak viđanje s obitelji i prijateljima.
• Partner vas optužuje da imate aferu i uvijek je sumnjičav ako vas vide ili razgovarate s drugim ljudima.
• Parovi su uvijek gladni pažnje s iracionalnim razlozima.

2. Zastrašivanje i prijetnje

Osim što su emocionalno nasilni, parovi koji počine obiteljsko nasilje obično često zastrašuju ili prijete svojim partnerima, kao što su:

• Vaš partner je bacio ili uništio vaše stvari.
• Partner vas stalno prati i želi znati gdje ste.
• Supružnik prijeti da će se ubiti ili ubiti vaše dijete.
• Vaš partner uvijek provjerava vaše osobne stvari ili čita vaše SMS poruke i e-mailove.
• On kontrolira odjeću koju nosite ili hranu koju jedete.
• Vaš supružnik ograničava vaš novac, tako da ne možete kupiti osnovne stvari za sebe i svoju djecu.

Uz gore navedene stvari, uznemiravanje vjere, invaliditeta ili tjelesnog invaliditeta, etničke pripadnosti, rase ili društvenih slojeva između partnera također se može kategorizirati kao obiteljsko nasilje.

3. Fizičko nasilje

Fizičko nasilje je vrsta nasilja koja se često događa u slučajevima obiteljskog nasilja. Takvi nasilni činovi mogu imati oblik udaranja, šamaranja, udaranja nogama, davljenja, hvatanja ili čak spaljivanja vaših ili djetetovih udova.

Nerijetko vas i parovi vežu ili zaključavaju u kući. Ovo ponašanje obično je potaknuto alkoholizmom i upotrebom droga.

4. Seksualno nasilje

Seksualno nasilje može se dogoditi i kod žrtava koje dožive obiteljsko nasilje. Sljedeći su neki znakovi seksualnog napada:

• Partner vas tjera da radite stvari koje ne želite, uključujući seks.
• Vaš partner dodiruje vaše osjetljivo tijelo na neprikladan način.
• Partner vas povrijedi tijekom spolnog odnosa.
• Parovi koji prisiljavaju na spolni odnos bez nošenja kondoma ili kontracepcije
• Partner vas tjera na seks s drugim ljudima.

Nakon počinjenja nasilnog čina, obično će se počinitelj obiteljskog nasilja ispričati i obećati da neće ponoviti pogrešku, pa čak i dati dar za iskupljenje svoje krivnje.

Takav stav obično ne traje dugo i može se pojaviti mogućnost da će ponovno počiniti obiteljsko nasilje.

Suočavanje s obiteljskim nasiljem

Pokušaj izlaska iz nasilne veze često nije lak. Financijska ovisnost može biti jedan od razloga za nastavak preživljavanja u ovoj opasnoj situaciji.

Žrtve obiteljskog nasilja koje pokušaju bježati doživjet će još gore nasilje ako budu uhvaćene. U heteroseksualnim parovima, muževi koji zlostavljaju svoje žene također često ne žele da im žene oduzmu djecu.

Što duže ostajete u situaciji obiteljskog nasilja, to je veća opasnost koja prijeti. Ne samo sebi, nego i svojoj djeci. Ako se već duže vrijeme želite izvući iz života puna nasilja i stresa, evo koraka koje možete poduzeti:

• Recite svoje stanje najbližoj osobi kojoj možete vjerovati. Provjerite da počinitelj nije u blizini kada to obavijestite.
• Dokumentirajte svoju ranu kamerom i pažljivo je spremite.
• Zabilježite svako nasilno ponašanje koje primite i kada se dogodilo.
• Izbjegavajte borbu protiv nasilja nasiljem, jer to riskira da počinitelji poduzmu ekstremnije radnje.

Ako već imate čvrstu odlučnost da budete spremni napustiti kuću, postoji nekoliko savjeta koje možete pažljivo poduzeti, uključujući:

• Pripremite torbu koja sadrži sve vaše potrepštine. Sa sobom ponesite važne osobne dokumente, kao što su osobne iskaznice, novac i lijekovi. Postavite vrećicu na sigurno i skriveno mjesto.
• Ako je moguće, upotrijebite novi broj i mobilni uređaj za slučaj da se ne prate.
• Što je više moguće promijenite lozinku za pristup svojoj e-pošti i izbrišite sve informacije o pretraživanju kojima pristupate putem interneta.
• Znajte točno kamo idete i kako tamo doći.

Osim toga, iako se obiteljsko nasilje događa samo u odnosima između muža i žene, a ne kod djece, djeca koja su svjedoci nasilja izložena su riziku da prerastu u osobe koje također vole počiniti nasilje.

Djeca koja često svjedoče nasilju izložena su riziku od psihičkih poremećaja, agresivnog ponašanja i niskog samopoštovanja. U Indoneziji, članak 26. stavak 1. Zakona o nasilju u obitelji navodi da samo žrtve mogu izravno prijaviti radnje nasilja u obitelji policiji.

Osim toga, člankom 15. Zakona o nasilju u obitelji stoji da je svatko tko čuje, vidi ili zna za pojavu nasilja u obitelji dužan uložiti napore da spriječi radnje nasilja, pruži pomoć i zaštitu te pomoći u postupku podnošenja zahtjeva za zaštitu. .

Žrtve nasilja u obitelji mogu prijaviti svoje nasilje Integriranom uslužnom centru za osnaživanje žena i djece, Državnom povjerenstvu za žene ili Službi za žene i djecu u policijskoj postaji.

Ne ustručavajte se obratiti se psihijatru ako doživite obiteljsko nasilje. Osim liječenja fizičkih i psihičkih ozljeda koje doživite, liječnici vam mogu pružiti i savjete kako biste se brzo izvukli iz ove po život opasne situacije.