optimusveterinaria.com

Altruizam je stav ili instinkt kojim se treba obratiti pozornost i dati prioritet interesima i dobroti drugih. Altruizam je suprotnost sebičnosti, koja je sebičnija.

Osoba koja prakticira altruizam naziva se altruistom. Sve dobro što altruist čini obično se pojavljuje iskreno bez ikakvog osjećaja vlastite vrijednosti. Iako je ovakav stav vrlo hvalevrijedan i ima pozitivan utjecaj na društvo, altruizam može imati i negativan utjecaj na počinitelja ako se pretjerano provodi.

Različite teorije iza altruizma

Slijede neke teorije o tome zašto se netko upušta u altruizam:

1. Teorija evolucije

Davno, kada je prirodna selekcija još bila vrlo jaka, svaka bi vrsta činila razne stvari kako bi preživjela i održala svoju lozu.

Za to, jedan od načina na koji to čine je da međusobno pomažu članovima obitelji. Zajedno s evolucijom, ovaj obrambeni mehanizam ostaje u ljudima u obliku altruizma.

2. Teorija okoliša

Studija pokazuje da interakcije i dobri odnosi u okruženju imaju veliki utjecaj na poticanje čina altruizma kod ljudi u tom okruženju.

Na primjer, djeca čiji roditelji pokazuju altruizam u svom kućnom okruženju vjerojatno će biti altruisti u svom životu, kako unutar tako i izvan kuće.

3. Teorija društvenih normi

Usvajanje stava altruizma može dodati vrijednost osobi u društvu. Ljudi će sigurno biti više zainteresirani za rad s ljudima koji vole pomagati.

S druge strane, altruizam će otvoriti i dugu štednju. Dakle, kada altruist treba pomoć, drugi ljudi neće oklijevati pomoći odmah.

4. Teorija nagrađivanja

Altruizam ne proizvodi nikakve nagrade ili nagrade. Međutim, u podsvijesti postoje nagrade u obliku osjećaja sreće i zadovoljstva samim sobom koje se javljaju nakon činjenja dobra. Ovakvi osjećaji čine osobu spremnom na altruizam.

Uz gore spomenute, još uvijek postoji nekoliko teorija zašto bi se netko želio baviti altruizmom. Jedna teorija kaže da altruizam može osloboditi negativne osjećaje i stres u osobi, jer se može osjećati zahvalno kada vidi nekoga tko je teži od njega.

Altruizam je također povezan s empatijom. Osoba će biti više motivirana za altruizam ako je sposobnost empatije jaka. Empatija se kod male djece brzo razvija u dobi od 2 godine i više. Zbog toga su djeca mlađa od 2 godine često posesivna i ne žele dijeliti.

Je li altruizam važan?

Uglavnom, svako dobro koje se čini nesebično za druge je oblik hvalevrijednog djelovanja. Iz nekih od navedenih objašnjenja također je poznato da će ova radnja donijeti dobrobit počinitelju, bilo društveno ili psihičko.

Osim toga, altruizam je povezan i s boljim psihičkim i fizičkim zdravljem, kao i dužim životnim vijekom.

Ipak, imajte na umu da instinkt za pomaganjem drugima također treba biti uravnotežen s instinktom za preživljavanje. Kada se altruizam provodi bez kočnica, ovaj stav može čak imati negativan utjecaj na vas ili vaše najbliže.

Na primjer, ne znate plivati, ali se prisilite da želite pomoći nekome tko se davi. Stav altruizma ovdje uključuje pretjerano i nerazumno. Žrtve koje se žele spasiti su bespomoćne, a vi ste također žrtva.

Ako osjećate da imate ili često gubite novac od pomaganja drugima, možda ćete morati promijeniti način razmišljanja. Zapamtite da ste i vi sami važni i trebali biste imati prednost nad drugima.

Međutim, ako je ovu naviku teško zaustaviti ili vas drugi ljudi čak i podsjećaju da se morate brinuti i o sebi, obratite se psihologu za ovaj problem. Na taj način, nadamo se da će djela altruizma koja činite i dalje imati pozitivne rezultate, a da sami sebi ne oštetite.