Cushingov sindrom - simptomi, uzroci i liječenje

Cushingov sindrom je skup simptoma koji nastaju zbog previsoke razine hormona kortizola u tijelu. Ovi se simptomi mogu pojaviti iznenada ili postupno, a mogu se pogoršati ako se ne liječe.

Kortizol je hormon koji proizvode nadbubrežne žlijezde. Ovaj hormon ima mnoge važne funkcije za tijelo, uključujući održavanje funkcije srca i krvnih žila, smanjenje upale i kontrolu krvnog tlaka i razine šećera u krvi.

Međutim, previsoka razina hormona kortizola (hiperkortizolizam) kod Cushingovog sindroma može uzrokovati različite poremećaje u tijelu. Osim toga, ovo stanje također može povećati rizik od kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2.

Uzroci Cushingovog sindroma

Visoke razine hormona kortizola u Cushingovom sindromu mogu biti uzrokovane čimbenicima izvan tijela (vanjski) ili iznutra (unutarnji). Evo objašnjenja:

Vanjski uzroci Cushingovog sindroma

Najčešći uzrok Cushingovog sindroma je uporaba kortikosteroidnih lijekova u visokim dozama ili dulje vrijeme. To se može dogoditi jer kortikosteroidni lijekovi imaju isti učinak kao i hormon kortizol.

Kortikosteroidni lijekovi koji često uzrokuju Cushingov sindrom su lijekovi koji se uzimaju oralno i ubrizgavaju. Međutim, u rijetkim slučajevima, inhalacijski i lokalni kortikosteroidi također mogu uzrokovati Cushingov sindrom, osobito kada se koriste u visokim dozama.

Unutarnji uzroci Cushingovog sindroma

Cushingov sindrom se također može pojaviti zbog visoke razine adrenokortikotropnog hormona (ACTH), hormona koji regulira stvaranje hormona kortizola. Pretjerane razine ACTH mogu biti uzrokovane:

  • Tumori u hipofizi ili hipofizi
  • Tumori u gušterači, plućima, štitnjači ili timusnoj žlijezdi
  • Tumori u endokrinim žlijezdama povezani s nasljednošću
  • Bolesti nadbubrežne žlijezde, kao što je tumor u kori nadbubrežne žlijezde (adenoma nadbubrežne žlijezde)

Čimbenici rizika za Cushingov sindrom

Cushingov sindrom je u većoj opasnosti za odrasle u dobi od 30-50 godina. Međutim, moguće je da se ovo stanje pojavi i kod djece. Osim toga, Cushingov sindrom također ima tri puta veću vjerojatnost da pogađa žene nego muškarce.

Vjerojatnije je da će se Cushingov sindrom pojaviti kod osoba koje trebaju dugotrajno primati kortikosteroidne lijekove. primjer je:

  • Oboljeli od kronične astme
  • Oboljeli od reumatoidnog artritisa
  • Oboljeli od lupusa
  • Primatelj presađenog organa

SimptomCushingov sindrom

Simptomi koje doživljavaju oboljeli od Cushingovog sindroma ovise o visokoj razini kortizola u tijelu. Simptomi uključuju:

  • Dobivanje na težini
  • Nakupljanje masti, posebno u ramenima (bivolja grba) i lice (mjesečevo lice)
  • Crvenkasto ljubičaste pruge (strije) na koži trbuha, bedara, grudi ili ruku
  • Stanje kože, tako da koža postaje laka za modrice
  • Rane ili ugrizi insekata na koži teško se zacjeljuju
  • Bubuljica
  • slabost mišića
  • Slab
  • Depresija, anksioznost ili razdražljivost
  • Poremećaj pamćenja
  • Visoki krvni tlak
  • Glavobolja
  • Gubitak kostiju
  • Poremećaji rasta kod djece

Kod žena, Cushingov sindrom može uzrokovati neredovitu ili kasnu menstruaciju i uzrokovati simptome hirzutizma, a to je kosa koja raste gusta na licu ili drugim dijelovima koji obično rastu samo kod muškaraca.

U međuvremenu, kod muškaraca druge tegobe koje se mogu pojaviti zbog Cushingovog sindroma su smanjena seksualna želja, smanjena plodnost i impotencija.

Kada ići liječniku

Provjerite sa svojim liječnikom ako osjetite gore navedene simptome, osobito ako ste na liječenju visokim dozama kortikosteroidnih lijekova. Važno je zapamtiti da što se Cushingov sindrom prije liječi, veće su šanse za izlječenje.

Dijagnoza Cushingovog sindroma

Liječnik će pitati pacijenta o simptomima i povijesti lijekova koji se rutinski konzumiraju. Nakon toga, liječnik će obaviti temeljit fizikalni pregled kako bi potražio znakove Cushingovog sindroma kod pacijenta.

Kako bi potvrdio dijagnozu i isključio druge moguće bolesti, liječnik će provesti dodatne pretrage, kao što su:

  • Pregled 24-satnih uzoraka urina i sline noću, za mjerenje razine hormona kortizola
  • Ispitivanje razine hormona kortizola u krvi, može se učiniti uz uvođenje niske doze deksametazona noću, kako bi se vidjelo hoće li pacijentu ujutro pasti razina kortizola.
  • Skenirajte CT ili MRI, da vidite postoji li tumor na nadbubrežnoj žlijezdi ili hipofizi
  • Testirajte uzorak krvi uzet iz petrosalnog sinusa, koji je krvna žila oko hipofize, kako biste utvrdili je li Cushingov sindrom uzrokovan poremećajem hipofize ili ne

Liječenje Cushingovog sindroma

Liječenje Cushingovog sindroma ima za cilj smanjenje razine kortizola u tijelu. Odabrana metoda liječenja bit će prilagođena temeljnom uzroku.

Sljedeće su neke od metoda liječenja koje liječnici mogu koristiti za liječenje Cushingovog sindroma:

  • Postupno smanjivati ​​dozu kortikosteroida ili zamijeniti kortikosteroide drugim lijekovima, ako je Cushingov sindrom uzrokovan visokom ili dugotrajnom primjenom kortikosteroida
  • Podvrgnuti se kirurškom zahvatu za uklanjanje tumora, ako je Cushingov sindrom uzrokovan tumorom
  • Izvedite zahvate radioterapija (radioterapija), ako nakon operacije još uvijek postoji tumor ili ako se operacija ne može izvesti
  • Dajte lijekove za kontrolu razine kortizola, kao što su ketokonazol, metirapon, mitotan i mifepriston, ako su operacija i radioterapija neučinkoviti u liječenju pacijenta

Liječenje Cushingovog sindroma može utjecati na druge hormone koje proizvode nadbubrežne žlijezde. Stoga u nekim slučajevima pacijenti trebaju primati hormonsku nadomjesnu terapiju.

Komplikacije Cushingovog sindroma

Ako se ne liječi, Cushingov sindrom može dovesti do ozbiljnih komplikacija, kao što su:

  • Teška depresija
  • Dijabetes
  • Visok kolesterol
  • Lako se zaraziti
  • Gubitak koštane mase (osteoporoza) i prijelomi
  • Gubitak mišićne mase
  • Krvni ugrušci u nogama ili plućima
  • Srčani udar
  • moždani udar
  • Smrt

Prevencija Cushingovog sindroma

Cushingov sindrom povezan s tumorima teško je predvidjeti i spriječiti. Međutim, Cushingov sindrom uzrokovan visokim dozama ili dugotrajnom primjenom kortikosteroida može se smanjiti redovitim pregledima kod liječnika radi provjere zdravstvenog stanja i razine hormona u tijelu.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found