optimusveterinaria.com

Deluzije ili zablude su jedna vrsta ozbiljnog mentalnog poremećaja. U medicinskom smislu, deluzije se također nazivaju psihozom. Ovo stanje karakterizira poteškoće u razlikovanju između onoga što je stvarnost i onoga što je mašta.

Osobe s deluzijskim poremećajem često vjeruju u stvari koje nisu stvarne ili ne odgovaraju stvarnoj situaciji. Iako je dokazano da ono u što vjeruje nije istina, on će i dalje ostati pri svojim mislima i pretpostaviti da je ono u što vjeruje istina.

Na primjer, ljudi s deluzijskim poremećajem mogu snažno vjerovati u postojanje vanzemaljaca ili NLO-a. Također se često može osjećati paranoično i osjećati da ga netko želi povrijediti ili ubiti, a zapravo i nije.

Ako se ne liječite, osobama s ovim mentalnim poremećajem bit će teško komunicirati s drugima i voditi produktivan život.

Uzroci i čimbenici rizika za zabludu

Uzrok zabludnog poremećaja nije sa sigurnošću poznat, ali je poznato da je ovaj mentalni poremećaj povezan s različitim čimbenicima pokretača, u rasponu od nasljedstva ili genetskih, bioloških, ekoloških i psiholoških poremećaja.

Poznato je da ljudi koji imaju obiteljsku anamnezu zabludnih poremećaja ili određenih mentalnih bolesti, poput shizofrenije, imaju veći rizik od razvoja zabluda.

Osim toga, rizik od zabluda također je često povezan s teškim stresom, poremećajima osobnosti, zlouporabom droga, ovisnosti o drogama ili alkoholu te poremećajima mozga zbog teške ozljede glave ili određenih bolesti, kao što su Parkinsonova bolest, Huntingtonova bolest, demencija i moždani udar .

Različite vrste poremećaja u zabludi

Delusioni poremećaji podijeljeni su u nekoliko vrsta, uključujući:

1. Zabluda veličine (grandiozno)

Ljudi s ovom vrstom zablude skloni su osjećati da su moćniji, moćniji, inteligentniji i da imaju viši društveni status, te vjeruju da su napravili važno otkriće ili da imaju veliki talent. Ljudi s deluzijskim poremećajem također imaju tendenciju biti narcisoidni.

Osim toga, također vjeruje da ima posebne sposobnosti ili da ima posebne odnose ili odnose s velikim figurama, poput predsjednika ili poznatih zvijezda. U stvari, međutim, nije tako.

2. Erotomanija

Sljedeća vrsta zablude je erotomanija. Osobe s erotomanijom vjeruju da ih drugi jako vole ili im se dive, obično ljudi koji su poznati ili imaju važne pozicije, poput određenih umjetnika ili ličnosti.

Osobe s ovim deluzijskim poremećajem mogu čak uhoditi i pokušati uspostaviti kontakt s osobom koja je meta njihovih zabluda.

3. Zablude o potjeri (progonstvo)

Osoba koja boluje od ove zablude uvijek se osjeća ugroženo, jer vjeruje da mu netko drugi pokušava nauditi, špijunirati ga ili mu planira nauditi. Ljudi koji imaju iluzije jurnjave također imaju tendenciju da imaju poteškoća s povjerenjem drugima.

Na primjer, kada susjed prođe pored njegove kuće, može pretpostaviti da ga susjed želi ubiti, ali on to ne želi.

4. Zablude ljubomore

U ovoj vrsti zablude, oboljeli vjeruje da mu je partner nevjeran. Međutim, to nije potkrijepljeno nikakvim činjenicama. Ponekad ljudi koji imaju ovaj poremećaj deluju mogu postati vrlo ljubomorni i opsesivni prema svojim partnerima.

5. Zablude o upućivanju

Ljudi koji imaju ovu vrstu zablude često povezuju događaj s određenim događajima, iako to dvoje uopće nije povezano. Na primjer, kada vidi mačku kako prolazi, može pretpostaviti da će doći do velike katastrofe.

6. Čudne zablude (bizarno)

Ovaj zabludni poremećaj tjera oboljele da često vjeruju u čudne i nerazumne stvari. Na primjer, vjeruje da može postati nevidljiv, može razgovarati sa životinjama ili osjećati da mu um kontroliraju roboti ili vanzemaljci.

7. Mješovite zablude

U tom slučaju, oboljeli doživljava 2 ili više vrsta deluzijskih poremećaja, na primjer mješavinu čudnih zabluda i erotomanije.

Razni simptomi zabludnog poremećaja

Za osobu se kaže da pati od deluzionalnog poremećaja, ako ima zabludne simptome najmanje 1 mjesec. Ovaj poremećaj može trajati nekoliko mjeseci, ali može biti i duži s intenzitetom koji dolazi i prolazi.

Simptomi zabluda mogu se razlikovati od osobe do osobe, ali općenito uključuju:

• Promijeniti raspoloženje i emocije, kao što je razdražljivost
• Čudno pričati i ne povezuje se
• Osjećaj tjeskobe i prijetnje
• Vjerovati u stvari koje nemaju smisla
• Promjene u ponašanju.
• Halucinacije, na primjer, ljudi s deluzijama osjećaju da često vide određene figure, iako tu figuru drugi ne vide.

Deluzioni poremećaj može otežati bolesnicima uspostavu društvenih interakcija s drugima i produktivan život. U ozbiljnijem stadiju zablude se mogu pojaviti kao simptom psihoze mentalnog poremećaja. Ovo stanje može biti opasno i za pacijenta i za ljude oko njega.

Stoga osobe koje pate od delusionalnog poremećaja moraju dobiti pregled i liječenje kod psihijatra. Za provjeru stanja bolesnika psihijatar može obaviti psihijatrijski pregled.

Nakon što se sazna uzrok i vrsta deluzijskog poremećaja koji je doživio pacijent, psihijatar će osigurati liječenje kako bi se poboljšali simptomi i kvaliteta života pacijenta. Ovaj tretman može biti u obliku davanja antipsihotika i psihoterapije, kao što je kognitivna bihevioralna terapija.