optimusveterinaria.com

Zijevanje je usko povezano s pospanošću i umorom. Međutim, ova aktivnost nije uzrokovana samo ovim dvjema stvarima. Mnogo je stvari zbog kojih možete zijevati, uključujući bolesti ili stanja kojih morate biti svjesni.

Zijevanje koje se javlja povremeno općenito nije opasno stanje niti je povezano s bolešću. Studija pokazuje da je zijevanje jedan od tjelesnih mehanizama za povećanje količine kisika. Osim toga, ima i onih koji kažu da je ova aktivnost vezana uz dosadu.

Međutim, ako zijevate prečesto ili kada vam se ne spava, to može biti znak određenog zdravstvenog stanja.

Neki uzroci da netko zijeva

Sljedeći su neki od čimbenika koji mogu biti razlog zašto netko zijeva:

1. Hladi mozak

Jedna teorija je da je zijevanje jedan od prirodnih pokušaja tijela da ohladi mozak. Kada zijevate, mišići vrata, čeljusti i lica se istežu, povećavajući protok krvi u glavu i lice.

Osim toga, postoje i studije koje navode da će osoba biti hlapljivija kada je zrak hladan nego kada je vruć.

Kada duboko udahnete kada zijevate, hladan zrak će ući u sinusnu šupljinu i to čini da se temperatura hladnog zraka kanalizira u mozak kroz krvne žile. Dolazeći do mozga, hladna temperatura će ohladiti mozak.

2. Gledati ljude kako zijevaju

Razne studije otkrivaju da je zijevanje zarazno. Smatra se da je to povezano s čovjekovim osjećajem empatije. To je ono što vam olakšava zijevanje kada vidite da ljudi oko vas zijevaju, posebno ljudi koje poznajete ili s kojima ste bliski.

3. Osjećaj dosade

Jeste li se ikada dosađivali, a onda ste nesvjesno zijevnuli? Ako je tako, to je zapravo prirodno da se dogodi. Aktivnost zijevanja doista može biti uzrokovana dosadom.

Dakle, ako vidite dvije osobe kako komuniciraju, a jedna od njih puno zijeva, moguće je da je osobi dosadno tijekom razgovora.

4. Imati određene bolesti

Prečesto zijevanje, osobito bez osjećaja umora ili pospanosti, može biti znak određenih bolesti, kao što su:

• Anemija ili nedostatak krvi
• Vasovagalna sinkopa je stanje uzrokovano prekomjernim živčanim refleksima u tijelu zbog kojih se osoba lako vrti u glavi i pada u nesvijest
• Apneja za vrijeme spavanja
• Sindrom kroničnog umora
• Poremećaji štitnjače
• Narkolepsija
• Poremećaji mozga, kao što su tumori mozga, moždani udar ili epilepsija
• Kronične bolesti, kao npr Multipla skleroza, dijabetes i zatajenje jetre

Da biste utvrdili je li pritužba česte pospanosti doista uzrokovana određenom bolešću ili ne, trebate se posavjetovati s liječnikom.

Kako bi utvrdio uzrok vaše česte pospanosti, vaš liječnik može obaviti fizički pregled i pretrage, kao što su krvne pretrage, CT ili MRI mozga, elektroencefalogram (EEG) i studija spavanja.

Zijevanje je normalno, pogotovo ako se osjećate umorno, dosadno ili gledate kako netko drugi zijeva.

Međutim, ako često zijevate i ne prati vas pospanost, osobito ako su se pojavile druge tegobe, kao što su poteškoće s koncentracijom i vrtoglavica, također ako su te tegobe ometale svakodnevne aktivnosti, trebate se odmah obratiti liječniku za pravi pregled i liječenje .